Papin je predstavnik nositelj diplomacije evanđelja i njegova je dužnost istrošiti se za posredovanje i dijalog, te postati sijač mira – rekao je državni tajnik kardinal Pietro Parolin, u intervjuu danom vatikanskim medijima povodom Jubileja Svete Stolice, koji se obilježava danas, 9. lipnja, te uoči audijencije pape Lava XIV. sa sudionicima Jubileja i susreta papinskih predstavnika koja je na programu sutra, 10. lipnja, piše Vatican News.
Osvrćući se na značenje Jubileja za apostolske nuncije, kardinal Parolin je napomenuo kako Jubilej Svete Stolice pruža, također papinskim predstavnicima, priliku da dožive trenutak jedinstva. Život svakoga od njih kontinuirano je „hodočašće“ bez mogućnosti da se trajno „ukorijene“ u nekoj stvarnosti. Riječ je o životu u pokretu, ali ne u samoći – objasnio je kardinal Parolin te dodao da ga stoga taj Jubilej podsjeća na sliku obitelji koja se, raspršena u svijetu, ali ujedinjena, skuplja u Rimu kako bi se okupila oko Pape.
U tom se okupljanju jasno očituje veza između partikularne i univerzalne dimenzije Crkve – primijetio je Papin državni tajnik te istaknuo – papinski je predstavnik prije svega most između Kristova namjesnika i zajednicā u koje je poslan, a istodobno održava živom vezu lokalnih Crkvi s Apostolskom Stolicom. Kako bi se zajamčilo to jedinstvo, Državno tajništvo obavlja svoju ulogu koordinacije, podupirući poslanje papinskih predstavnika u Rimu i u svijetu.
Apostolski nunciji su Papini predstavnici pri nacionalnim vladama i nadnacionalnim institucijama, stoga je njihova zadaća upravo diplomatska, odnosno dijalog s civilnim vlastima, rad na uklanjanju podjela, podupiranje mira, pravednosti i vjerske slobode, ne slijedeći stranačke interese, nego animirani evanđeoskom vizijom svijeta i međunarodnih odnosa – napomenuo je kardinal te primijetio da se njihova služba, međutim, ne može svesti na hladnu institucionalnu funkciju, nego ju treba podupirati istinska pastoralna prisutnost. Apostolski nuncij je prije svega čovjek Crkve, i on je pastir i treba biti primjer Krista Dobrog Pastira – istaknuo je te objasnio da to znači biti blizu biskupima, svećenicima, redovnicima i zajednicama kojima je pozvan služiti, imajući uvijek crkveni pogled, odnosno pogled svećenika koji osjeća odgovornost prema drugima. Apostolski nuncij tako postaje most između Petrova nasljednika i lokalnih Crkvi, između Crkve i državā, između ranā svijeta i nade evanđelja – napomenuo je državni tajnik.
Osvrćući se na temeljne osobine papinskoga predstavnika, posebno u sadašnjem trenutku, kardinal Parolin je prije svega istaknuo poniznost koja – kako je rekao – pomaže da se učinimo malenima i čvrstima u pouzdanju da Gospodin preko nas može ostvariti velike projekte. Pred toliko mržnje i nasilja koji bjesne u svijetu, tendencija bi mogla biti prepuštanje određenom pesimizmu. Suočeni sa slojevitim i neočekivanim zaduženjima, smireno se pouzdajemo u milost koja nas prati i podupire u poslanju.
Uz poniznost, državni je tajnik istaknuo evanđeoski zanos te objasnio da je papinski predstavnik nositelj diplomacije evanđelja, a njegova je zadaća donijeti Kristovo svjetlo u najudaljenija mjesta na planetu. Na kraju, papinski predstavnik – prema kardinalovim riječima – treba biti osoba pomirenja. Rad papinske diplomacije, naime, obuhvaća potporu naporima Svetoga Oca u ostvarivanju svijeta u kojemu je sve više istine, pravednosti i mira.
U današnjem svijetu dužnost papinskoga predstavnika postaje posvetiti se posredovanju i dijalogu, jer samo se na taj način može postaviti osnova za međunarodnu suradnju te uočiti i najslabiju i skrivenu volju sukobljenih strana za pomirenjem. Prihvaćamo stoga poticaj Svetoga Oca da postanemo sijači mira, jer drugi – posebno u diplomaciji – nije prije svega neprijatelj, nego ljudsko biće s kojim valja razgovarati.
Na pitanje novinara kako diplomatska formacija mladih svećenika uspijeva pratiti suvremene izazove, u svijetu koji je u stalnom razvoju, kardinal Parolin je istaknuo da Papinska crkvena akademija već tri stotine godina pruža formaciju mladim svećenicima koji se pripremaju za ulazak u diplomatsku službu Svete Stolice. Svrha nedavno uvedene reforme Akademije bila je ažurirati i ojačati izobrazbu kako bi ona sve više odgovarala slojevitosti današnjega svijeta. Cilj ove nove faze vatikanske diplomacije jest poslati u svijet diplomate koji su profesionalno kompetentni i duboko potaknuti evanđeoskim duhom, svjesni da su sredstva zajedništva, sijači mira i graditelji čvrstih i miroljubivih odnosa među narodima – istaknuo je kardinal Parolin. (kta/rv)
