Dijelovi legendarnih svitaka s Mrtvog mora iz Kumrana mogli bi biti stariji nego što se prije mislilo. Za novo datiranje, istraživačka skupina koju vodi groningenski znanstvenik Starog zavjeta i hebreist Mladen Popović koristila je kombinaciju klasične radiokarbonske metode i nove analize karakteristika spisa zasnovane na umjetnoj inteligenciji, donosi portal katolisch.de. Kako skupina piše u članku u online časopisu ”PLOS One”, ispitani fragmenti mogli bi biti prvi poznati starozavjetni spisi koji datiraju iz vremena nastanka dotičnih biblijskih knjiga.
Predmet istraživanja bio je kumranski fragment 4Q114, koji sadrži tekst iz Knjige proroka Daniela, i 4Q109, koji sadrži retke iz Knjige propovjednika. Kako bi odredili starost znanstvenici su koristili takozvanu C14 metodu, koja datira organske materijale pomoću radioaktivnog izotopa ugljika. Osim toga, koristili su posebno razvijeni AI sustav za paleografsku analizu pisma, koji je zasnovan na 24 drevna teksta poznate starosti.
Koristeći ove dvije metode, istraživači su procijenili da primjerak Danielove knjige datira iz razdoblja između 230. i 160. godine prije Krista, dakle iz razdoblja kada je vjerojatno napisan posljednji dio te knjige. Prema analizama fragment Propovjednika datira iz 3. stoljeća prije Krista, također blizu vremena nastanka tog biblijskog teksta.
Senzacionalno otkriće iz 1947.
Kumranski spisi ubrajaju se među najvažnije arheološke nalaze 20. stoljeća. Govori se da je prije 75 godina, tijekom 1947., jedan beduin otkrio ove poznate svitke s Mrtvog mora u Kumranu na Zapadnoj obali. Dok je tragao za odbjeglom kozom beduinski pastir Muhammed edh-Dhib naišao je na glinene posude s misterioznim fragmentima papirusa u nepristupačnoj špilji na sjeverozapadnoj obali Mrtvog mora.
Drugi stručnjaci pretpostavljaju da je priča o slučajnom pronalasku bajka. Mnogo je vjerojatnije da su beduini bili i ranije dobro upoznati sa špiljama te da su u to vrijeme, odnosno 1947. godine, donijeli spise u trgovinu antikvitetima.
29. studenoga 1947. izraelski je znanstvenik nabavio prva četiri Kumranska svitka. Prvi izvještaj o senzacionalnom pronalasku pojavio se u Timesu 12. travnja 1948., no tek su 1949. godine uslijedila prva arheološka iskapanja. Do kraja 1950-ih tekstovi i fragmenti izvađeni su iz ukupno jedanaest špilja. Do danas je pronađeno još nekoliko nalaza.
Riječ je o neprocjenjivom svjedočanstvo starog židovstva i ranog kršćanstva: o tekstovima antičkih autora, dijelovima Biblije, ali i o nebiblijskim religijskim tekstovima židovske zajednice koja je živjela u Kumranu, poznata kao „Eseni“. Ogromna zagonetka – gotovo 1000 dokumenata, oko 30000 fragmenata – na hebrejskom, aramejskom ili grčkom datira između 300. godine prije Krista i 100. godine nove ere. Neki su ostaci u katastrofalnom stanju, neki tek veličine nokta. No postoji i gotovo potpuna kopija Izaijine biblijske knjige, duga više od sedam metara. Kumranski svici tako sežu u prošlost bliže nastanku Biblije nego bilo koji drugi rukopis.
(kta)
