U dvorani Općine Novi Travnik, 24. svibnja 2025. godine, održan je treći okrugli stol na temu „Ljudsko bratstvo i sestrinstvo“ u organizaciji Zaklade „Ljudsko bratstvo“ i suorganizaciji Paneuropske unije Bosne i Hercegovine. Ovaj značajan međunarodni skup okupio je istaknute predstavnike političkog, vjerskog, akademskog i civilnog sektora iz Bosne i Hercegovine, regije i inozemstva. U kontekstu Jubilejske godine nade 2025. okrugli stol je poslužio kao platforma za promicanje međusobnog razumijevanja, etičkog dijaloga i zajedničke odgovornosti za izgradnju uključivog i pravednog društva, izvijestili su iz Zaklade.
U svom uvodnom govoru predsjednik Upravnog odbora Zaklade akademik mons. Franjo Topić, istaknuo je: „Bosna i Hercegovina bez dijaloga ne može opstati. Suživot ovdje nije alternativa – on je jedina mogućnost. Ljudi različitih vjera i nacija ne žive jedni pored drugih, nego jedni s drugima.“
Govoreći o nasljeđu pape Franje i velikog imama Al-Azhara, dodao je:
„Dokument o ljudskom bratstvu nije papir, nego poziv da se bratstvo živi. Mi u BiH možemo pokazati da je to moguće.“
Topić je upozorio na pasivnost i pesimizam koji paraliziraju društvo:
„Ljudi kažu: ‘Ništa se ne može’. A ja kažem: sve počinje kao malo. Nitko ne može sve, ali svatko može nešto. I to nešto može biti dovoljno da mijenja svijet – ako je učinjeno s vjerom i ljubavlju.“
Izuzetnu pozornost izazvao je govor Muhameda Abdelsalama, glavnog tajnika Muslimanskog vijeća starješina i suautora Dokumenta o ljudskom bratstvu. Njegova poruka nadilazila je retoriku i pozvala na duboku osobnu i institucionalnu odgovornost: „Ovo nije kriza religije, ni identiteta – ovo je kriza savjesti. Fratellanza ne počinje u deklaracijama, nego u srcima. Bosna i Hercegovina može biti svjetionik. Iz zemlje koja je pretrpjela podjele, danas dolazi poruka nade. Dokument o ljudskom bratstvu je plan djelovanja – za škole, institucije, ali i svakodnevne odnose među ljudima.“
Akademik Mirko Pejanović izložio je sociološko-povijesni presjek suživota u BiH, podsjetivši na njegovanje tolerancije kroz stoljeća: „Međureligijska i međuetnička tolerancija bile su temelj bosanskohercegovačkog društva. Danas ih trebamo ponovno uzdignuti u obrazovanju, zakonodavstvu i javnom govoru.“ Pozvao je na prepoznavanje uloge roditelja, obrazovanja, medija i vjerskih zajednica u njegovanju kulture dijaloga: „Bez podrške dijalogu nema mira. Zaklada ima ključnu ulogu u izgradnji europske, multikulturne BiH.“
Pavo Barišić, predsjednik Inernacionalne Paneuropske Unije: „Duboko sam uvjeren da će Europa i Bosna i Hercegovina, kao zrcalo europskog jedinstva u različitosti, imati svijetlu budućnost ako ostanu dosljedne svojim uzvišenim vrednotama. A one počivaju na viziji ljudskog bratstva i sestrinstva.“
Prof. dr. Dubravko Turalija, član Savjeta Zakalde „Ljudsko bratstvo“ i moderator: „Dokle trpiti nemir, glavno je pitanje suvremenog čovjeka u vremenu antropocena, u kojemu se prenaglašava uloga čovjeka, ali ne u apsolutnom, nego u sadašnjem i trenutačnom vremenu. Pritom, problem prošlosti kao da ne postoji, a briga za budućnost kao da je u drugom planu. Zato otvoreno i treba reći da je vrijeme antropocena vrijeme naglašene čovjekove sebičnosti i samousredotočenosti. Gledajući samo sebe, i pojedinci i narodi, gledaju strogo na konkretne vlastite interese koji se ne ostvaruju sutra nego već danas. Takva briga za svijet i jednih za druge može izroditi djecu trajnijeg mira koji u nedoumicama neće potezati za oružjem i separacijom nego za dijalogom i pomirbom.“
Skup je pismeno podržao Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH: „Od srca podržavam Vaše kontinuirane napore u jačanju međureligijskog dijaloga i promicanju poruka mira, bratstva i sestrinstva koje su sada važnije nego ikad. Ovu potrebu naglasio je pokojni papa Franjo u povijesnom Dokumentu o ljudskom bratstvu za svjetski mir i suživot, potpisanom 4. veljače 2019. s velikim imamom Ahmedom El-Tayebom.“
Skup je pismeno podržao i kardinal Vinko Puljić koji je poručio: „Ljudsko bratstvo treba biti sastavni dio naše svakodnevice. Čestitam na hrabroj i potrebnoj inicijativi.“
Skup su podržali pismom podrške Marinko Čavara, dopredsjedatelj Zastupničkog doma PS BiH, Igor Žontar, veleposlanik BiH pri Svetoj Stolici i brojni drugi. Na panelu su o konkretnim oblicima suradnje i međureligijskom dijalogu govorili akademik Pavo Barišić, don Gabriele Pipinato, prof. dr. Dževada Garić te iguman Danilo Pavlović. Skupu su prisustovale Džemila Skopljak, predsjedateljica općinskog vijeća Novi Travnik; Branko Brkan, pomoćnik načelnika općine Novi Travnik; Nerin Dizdar, ministar Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica FBiH; Dejan Diblerović, u ime Ministarstva civilnih poslova BiH; Anita Vlašić, u ime Ministarstva kulture i sporta FBiH; Ljubica Kardum Mijatović, u ime Veleposlanstva Republike Hrvatske u BiH; Miroslav Landeka, predsjednik HKD Napredak Glavna podružnica Mostar i dopredsjednik Središnje uprave HKD Napredak i Magdalena Stannczyk, misija OSCE u Novom Travniku.
Zahvalnice su uručene donatorima za Centar Zaklade u Margetićima kao i III. okruglog stola: Elektroprivredi HB, Miroslavu Landeki, predsjedniku HKD Napredak Glavna podružnica Mostar i dopredsjedniku Središnje uprave HKD Napredak, tvrtkama Novoteks, Baumit, Imperial kava i restoranu Stella. Skup je podržao i mladu glazbenu nadu Antu Milića koji je na harmonici odsvirao himnu EU.
Okrugli stol zaključen je porukom ohrabrenja svim pojedincima i institucijama da nastave graditi mostove razumijevanja, suradnje i zajedništva – u korist mira i dobrobiti svakog čovjeka.
(kta)
