Slovenski biskupi podsjetili su u srijedu 22. svibnja na otvoreno pitanje žrtava partizanskih zločina po završetku Drugog svjetskog rata i pozvali na njihovo dostojno pokapanje, objavljeno je na službenoj stranici Slovenske biskupske konferencije, prenijela je IKA.
U povodu 80. obljetnice pokolja po završetku Drugog svjetskog rata, podsjećajući da su se oni dogodili bez suđenja, Slovenska biskupska konferencija pozvala je na komemoraciju „za sve žrtve i sve počinitelje toga tragičnog događaja u našoj povijesti“.
„Rat je donio neizmjernu patnju, podijelio je nacionalnu zajednicu i ostavio brojne otvorene rane, koje su i danas izvor boli i nerazumijevanja“, poručili su slovenski biskupi, koji su posebno upozorili na „bolnu nacionalnu ranu nepokopanih žrtava“. Podsjetili su da je „pokapanje svih ubijenih temeljni ljudski, pravni i civilizacijski čin“, a „sprječavanje ili odugovlačenje pokapanja“ predstavlja „povredu ljudskog dostojanstva i njihovih temeljnih prava i sprječava proces pomirbe i suživota u slovenskom narodu“.
Slovenski biskupi podsjetili su također na istinu, pravičnost, oprost, pomirbu i poštivanje ljudskog života kao na temeljne vrijednosti Evanđelja. „Svaka žrtva – neovisno o nacionalnoj pripadnosti, političkom uvjerenju ili ulozi u povijesnim događajima – ima pravo na dostojan grob, na molitvu i na sjećanje s uvažavanjem“, istaknuli su biskupi, uz poruku kako „mrtvi ne smiju biti žrtve različitih tumačenja prošlosti ili taoci aktualnih ideoloških sukoba“.
Naveli su kako žele „pomirbu koja ne znači zaborav ili šutnju, nego iskrenu težnju za sveobuhvatnom istinom, koja priznaje svaki oblik patnje, bez krivotvorenja povijesti“.
Slovenski biskupi pozvali su na društveni dijalog koji počiva na suosjećanju i prevladavanju optužbi i podjela i istaknuli da Crkva želi vizijom Evanđelja i molitvom pratiti slovenski narod na putu ozdravljenja i u izgradnji zajedničke budućnosti.
U izjavi biskupi su pozvali „odgovorne u društvu i sve građane“ da se zauzmu za ciljeve sažete u šest točaka. To su „jasno i iskreno“ priznanje svih oblika nasilja i osuda likvidacija bez suda, bez obzira tko ih je počinio, zatim dostojno pokapanje svih umrlih, posebice žrtava poratnih pokolja, određivanje trajnog mjesta pokopa svih ubijenih, potpora neovisnom povijesnom istraživanju bez ideoloških primjesa, odgoj za mir, poštivanje ljudskog dostojanstva i nacionalne kohezije te određivanje konkretnih mjesta pomirbe i zajedničkih komemoracija.
Kad je riječ o zahtjevu za pokapanje ostataka žrtava, biskupi su uputili kako je nepodnošljivo da žrtve ekshumirane iz špilje Macesnova gorica u Kočevskom rogu još nisu pokopane. Smatraju da bi stalno mjesto pokopa oslobodilo žrtve „ljage izdaje“, a kao mjesto predložili su groblje Žale u Ljubljani.
„U vjeri u Boga, gospodara povijesti, molimo da nas On sve vodi na putu istine, pomirenja i mira. Jubilejska godina otvara nam nova vrata nade: vrata vjere u Božji oprost i otkupljenje, u snagu pomirenja i ljubavi. Neka nas sjećanje na tragične događaje potaknu na sazrijevanje u odgovornosti i jedinstvu za izgradnju budućnosti“, poručili su na kraju slovenski biskupi, podsjećajući na rečenicu iz poslanice Rimljanima: „Ne daj da te zlo nadvlada, nego nadvladaj zlo dobrim“ (Rim 12, 21).
Ratni zločini i masovna pogubljenja u Sloveniji su znanstveno evidentirani tek prije nekoliko godina. Registrirano je, obilježeno i ispitano oko 700 masovnih grobnica, s procjenama da su u njima desetci tisuća žrtava. Posmrtni ostatci više od 3000 žrtava masovnih ubojstava u šumama oko Kočevja, koje su arheolozi otkrili proteklih godina i od tada su bili pohranjeni u podrumima Općine, prije nekoliko su tjedana privremeno prebačeni u kosturnicu izgrađenu 2009. godine u Škofjoj Loki. No, mjesto za trajni pokop žrtava rata i poratnih ubojstava ostaje sporno među slovenskim političarima. (kta/ika)
