O novom pristupu Crkve u razlučivanju ukazanja i drugih nadnaravnih fenomena, profesorica Veronika s. Nela Gašpar 21. svibnja govorila je okupljenima na tribini u Velikoj dvorani Nadbiskupskog ordinarijata analizirajući pri tom Nove norme Dikasterija za nauk vjere objavljene prije godinu dana. Tribinu je organizirao Metropolitanski pastoralni institut u Rijeci, a okupljeni su imali priliku čuti i koje novosti Nove norme donose Međugorju. S. Nela Gašpar članica je družbe sestara Božje Ljubavi i sudjelovala je u komisiji za Međugorje, a napisala je i knjigu o Marijanskim ukazanjima kao proročkoj karizmi za naše vrijeme.
„Najveća novost novih normi jest da se više ne govori o privatnim objavama i o nadnaravnim fenomenima nego o karizmama. Zadaća ovih normi nije da nešto zaustave, da pristupe negativno. Ono što je prvo je da se priznaje da svaka karizma ima samo jednu jedinu zadaću: pomoći da živimo vjernije evanđelju sada, ovdje i u ovome vremenu.“ Objasnila je da takav pristup dokida napetosti, uklanja potrebu za razvrstavanje za ili protiv. Ne radi se više o dokazivanju nadnaravnosti nekog ukazanja, već gledanju njegovih plodova. Norme donose 6 mogućih ocjena, a Međugorje je dobilo ocjenu da nema zapreke da se za to iskustvo prizna da je u skladu s kršćanskom tradicijom, bez donošenja suda o nadnaravnosti ukazanja. „Takav fenomen ne postaje predmetom vjere.“ Ta ocjena znači da objava i iskustvo pojedinaca ili zajednice nije sadržajno donijelo ništa novog što nema u Isusovoj objavi, životu, nauku i poslanju, ali istovremeno ocjena ne donosi sud o autentičnosti fenomena ili osobe.
Govoreći općenito o tajni ukazanja i Marijanskih svetišta poslužila se mislima Benedikta XVI. koji je čak tri puta posjetio Fatimu oduševljen brojem vjernika koji hodočaste u svetište. Pomolio se i u Marijinoj kuću u Efezu te objasnio kako možda nikad nećemo znati je li Marija zaista živjela ovdje u Efezu, ali tko god ovdje dođe, odlazi promijenjen. „Benedikt će reći da nam se Bog objavljuje tako da ga možemo prepoznati, ali nikada ne dokida svoju skrivenost. Tako čovjekova spoznaja, pristanak i prihvaćanje objave uvijek ostaju slobodna odluka.“
Dodala je kako vjera i teologija uče da nije moguće zanijekati da Bog može očitovati sebe. S druge strane stoji čovjek koji je sposoban primiti takvo očitovanje. To se u kršćanskoj tradiciji naziva karizma. „Karizma je nečije iskustvo objave, poseban dar koji ima zadaću da u određenom vremenu okupi određenu skupinu vjernika.“
Predavačica je na kraju predavanja dala i osobni sud o Međugorju. „To je mjesto gdje se ljudi okupljaju, mole pristupaju sakramentima, ne vidim zašto nešto poništiti. Čula sam i mnoga pozitivna iskustva tih ljudi, poticaj na promjene u životu. A nije na meni da sudim o nadnaravnosti. Meni osobno ne bi predstavljalo nikakvu promjenu da se i donese takav sud, bilo pozitivan ili negativan.“
Nadbiskup Mate Uzinić postavio je pitanje jesu li svetišta koja okupljaju veliki broj vjernika odgovor Crkve na probleme suvremenog svijeta ili bi trebalo ići u drugom smjeru, izaći iz osobne duhovnosti pomažući ljudima u potrebi. S. Nela Gašpar na to je ponovila da se i svaka karizma mora gledati u svijetlu djelovanja za druge, a ne samo osobne pobožnosti. „Biblija ne poznaje poziv bez poslanja. Posvećeni život ako nije u službi poslanja Isusa Krista za druge, nema smisla.“
Uvod u tribinu dao je ravnatelj Metropolitanskog pastoralnog instituta Mario Gerić. „Želimo u ovim jubilejskim tribinama ostvariti poziv pape Franje kojim nas je potaknuo da čitamo, slušamo i razmišljamo o dokumentima Crkve. Slušajući i razmišljajući o onome što nam Crkva govori o različitim stvarnostima koje svakodnevno kao kršćani živimo, više postajemo, i na jedan dublji način, članovi Crkve. Večerašnja se tema tiče izvanrednih stvarnosti koje često mogu krijepiti, podržati i dati jedan dobar temelj našem duhovnom životu, ali s druge strane ako nisu pomno praćene, onda nas mogu uvesti i u stranputicu.“
Snimka tribine dostupna je na YouTube kanalu Riječke nadbiskupije. https://www.youtube.com/watch?v=YvZRxw_qyRk
Objavljeno: 22. svibnja 2025.
