U utorak i srijedu, 20. i 21. svibnja 2025. vladika Milan Stipić, biskup križevački sudjelovao je na skupu rektora europskih grkokatoličkih sjemeništa i bogoslovija u Beču i na proslavi 250. obljetnice zavoda ”Barbareum” i grkokatoličke crkve sv. Barbare koje je carica Marija Terezija 1725. godine, zajedno s križevačkim vladikom Bazilijem Božičkovićem, ustanovila za izobrazbu klera i vjernika. Skup je okupio
pedesetak biskupa, rektora i svećenika, a održao se u Ordinarijatu Bečke nadbiskupije. Vladika Stipić je predvodio završno slavlje, arhijerejsku božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustog u bečkoj katedrali sv. Stjepana, zajedno s vladikom Cyrilom Vasilom, nadbiskupom Košica (Slovačka), vladikom Virgilom Berceom, biskupom Oradeje Mare (Rumunjska) i vladikom Bogdanom Danylom, biskupom Parme (SAD) Ukrajinske grkokatoličke Crkve. Uz spomenute biskupe, liturgiju su suslužili brojni grkokatolički i rimokatolički svećenici i đakoni iz više europskih zemalja. Liturgija se služila na njemačkom, staroslavenskom, rumunjskom, grčkom, engleskom, hrvatskom, ukrajinskom i slovačkom jeziku.
U homiliji je vladika Stipić naglasio važnost odgojno-obrazovnih i formacijskih učilišta u Crkvi koja su kroz stoljeća iznjedrila tolike velike biskupe, svećenike i uglednike u svakom naroda. ”Primjer je to kako je Crkve uvijek bila i ostala učiteljicom i prosvjetiteljicom naroda jer je odgajala ljude koji su evanđeoskim vrijednostama oplemenjivali kulturu naroda u kojem je živjela. Posebno smo zahvalni što su u tome sudjelovali i naši križevački biskupi. Vladika Bazilije Božićković i vladika Jozafat Bastašić bili su jedni od utemeljitelja Zavoda ”Barbareum” koji je školovao grkokatolički kler i predvodio u formaciji inteligencije brojnih naroda tadašnje Habsburške monarhije i tako utkao sebe u civilizacijski razvoj srednje i istočne Europe. Zavod sv. Barbare, iz kojeg su kasnije nastala bogoslovna učilišta u Lavovu i drugim zemljama, podizao je najškolovanije ljude toga vremena koji su kršćanskim duhom te kulturnim, znanstvenim i političkim radom unaprijedili svekoliki razvoj Mađara, Hrvata, Ukrajinaca, Slovaka, Rusina, Rumunja i drugih naroda ovog dijela Europe. Možemo reći, osvrćući se na današnji odlomak Evanđelja u kojem Isus umnaža ribu i kruhove kako bi nahranio gladan naroda, da su i oni, umnažajući talente koje im je Bog dao, u svojim narodima i Crkvama umnažali znanje, humanističke i duhovne vrijednosti na sveopću dobrobit čovjeka svoga vremena i prostora, a od njihova truda i zalaganja i mi danas žanjemo obilne duhovne i kulturne plodove” rekao je vladika Stipić. Istakao je također kako je Crkva i tada i danas povezivala različite narode i kulture te stvarala bratske odnose među njima. ”I mi smo danas pozvani kao grkokatoličke Crkve srednje i istočne Europe nastaviti u tom duhu povezivana ljudi i naroda prema civilizaciji ljubavi i zajedništva, osobito kada se podižu toliki glasovi nesloge, netrpeljivosti pa i huškanja na sukobe i ratove” rekao je vladika Stipić, pozdravljajući osobito brojne okupljene Ukrajince čija domovina trpi posljedice ratnog nasilja u ovom sadašnjem vremenu.
