Papa Lav XIV. primio je u ponedjeljak 19. svibnja predstavnike drugih Crkava, crkvenih zajednica i drugih religija, koji su u Rim došli na svečanost početka njegove službe kao Petrova nasljednika.
Izražavajući bratsku ljubav ekumenskom carigradskom patrijarhu Bartolomeju I., pravoslavnom patrijarhu Jeruzalema Teofilu III. i patrijarhu Asirske Crkve Istoka katolikosu Mar Awi III., ujedno im je zahvalio na dolasku jer je, kako je rekao, „njihova prisutnost i molitva za njega veliki izvor utjehe i ohrabrenja“. Kao jedno od glavnih obilježja pontifikata pape Franje spomenuo je promicanje univerzalnog bratstva, inicijative koju su već započeli njegovi prethodnici, osobito sv. Ivan XXIII. „Papa enciklike Fratelli tutti poticao je i ekumenski hod i međureligijski dijalog, prije svega njegovanjem međuljudskih odnosa, na način da se, ne umanjujući crkvene veze, uvijek naglašavala ljudska dimenzija susreta“, rekao je Lav XIV., piše IKA.
Dodao je da je za papu izabran u vrijeme obilježavanja 1700. obljetnice Prvoga ekumenskog sabora u Niceji, koji predstavlja temeljnu etapu u oblikovanju Vjerovanja koje dijele sve Crkve i crkvene zajednice. „Dok koračamo prema ponovnoj uspostavi punoga zajedništva među svim kršćanima, priznajemo da to jedinstvo može biti samo jedinstvo u vjeri. Kao biskup Rima, jednom od svojih glavnih dužnosti smatram traženje uspostave punoga i vidljivog zajedništva među svima koji ispovijedaju istu vjeru u Boga Oca i Sina i Duha Svetoga“, naglasio je Sveti otac i nastavio: „Svjestan da su sinodalnost i ekumenizam usko povezani, želim potvrditi svoju namjeru da nastavim s naporima pape Franje u promicanju sinodalnog karaktera Katoličke Crkve te u razvoju novih i konkretnih oblika za sve intenzivniju sinodalnost na ekumenskom području.“
Upozorio je da zajednički hod može i treba biti shvaćen i u širem smislu, u duhu ljudskog bratstva: „Danas je vrijeme za dijalog i izgradnju mostova. Stoga s radošću i zahvalnošću pozdravljam nazočnost predstavnika drugih religijskih tradicija, koji dijele potragu za Bogom i njegovom voljom – voljom koja je uvijek i jedino volja ljubavi i života za muškarce i žene, kao i za sva stvorenja.“
Poseban pozdrav uputio je židovskoj i muslimanskoj braći i sestrama, rekavši: „Zbog židovskih korijena kršćanstva, teološki dijalog između kršćana i Židova uvijek je važan i veoma mi je na srcu. Čak i u ovim teškim vremenima, obilježenima sukobima i nerazumijevanjem, potrebno je s obnovljenim poletom nastaviti ovaj dragocjeni dijalog.“ Podsjetio je i da su „odnosi između Katoličke Crkve i muslimana obilježeni sve većom predanošću dijalogu i bratstvu, potaknutom poštovanjem prema toj našoj braći i sestrama ‘koji štuju jedinoga Boga, živoga i postojanoga, milosrdnoga i svemogućega, Stvoritelja neba i zemlje, koji je govorio ljudima’.“
Svim predstavnicima drugih religijskih tradicija izrazio je zahvalnost za sudjelovanje na susretu i njihov doprinos miru. „U svijetu ranjenom nasiljem i sukobima, svaka od ovdje predstavljenih zajednica donosi svoj doprinos mudrosti, suosjećanja i zauzetosti za dobro čovječanstva i očuvanje zajedničkog doma. Uvjeren sam da, ako budemo složni i slobodni od ideoloških i političkih pritisaka, možemo biti djelotvorni u izricanju ‘ne’ ratu i ‘da’ miru, ‘ne’ utrci u naoružavanju i ‘da’ razoružanju, ‘ne’ gospodarstvu koje osiromašuje narode i Zemlju, a ‘da’ cjelovitom razvoju“, poručio je Sveti Otac.
„Svjedočanstvo našeg bratstva, za koje se nadam da ćemo moći pokazivati djelotvornim gestama, zasigurno će pridonijeti izgradnji mirnijeg svijeta, kakav u srcu žele svi ljudi i žene dobre volje. Dragi prijatelji, još jednom vam hvala na vašoj blizini. U srcima zazovimo Božji blagoslov: neka nam njegova beskrajna dobrota i mudrost pomognu da živimo kao njegova djeca i kao braća i sestre jedni drugima, kako bi nada rasla u svijetu“, zaključio je papa Lav XIV. (kta/ika)
