Papa se danas, 16. svibnja, susreo s diplomatskim zborom akreditiranim pri Svetoj Stolici te podsjetio na djelovanje papinske diplomacije usmjereno ne na traženje povlastica, nego da dopre do svake osobe na ovom svijetu. Poželio je mir i pravednost te ponovno istaknuo zauzimanje Crkve u suočavanju s izazovima migracija, okoliša, umjetne inteligencije, također rabeći izravan govor. Na kraju, potaknuo je na izgradnju skladnih društava, ulažući u obitelj utemeljenu na zajednici muškarca i žene, piše Vatican News.
Sveti Otac Lav XIV. danas je primio članove Diplomatskog zbora akreditiranoga pri Svetoj Stolici. Zahvaljujući diplomatima na izrazima sućuti povodom smrti pape Franje, ali i čestitkama na izboru za poglavara Katoličke Crkve, Papa je izrazio želju da u međusobnom dijalogu “uvijek prevladava svijest da smo svi jedna obitelj koja dijeli radosti i patnje života te zajedničke ljudske i duhovne vrijednosti koje je nadahnjuju. Papinska diplomacija izraz je katoliciteta same Crkve, a u svom djelovanju Sveta Stolica ne traži privilegije, već je pastoralna hitnost potiče na intenziviranje evanđeoske misije u službi čovječanstva.”
Dodao je da se Crkva bori protiv ravnodušnosti i neprestano poziva na budnost savjesti, “poput pape Franje koji je bio neumorno osjetljiv na vapaj siromašnih, potrebitih i marginaliziranih, kao i na izazove našeg vremena – od očuvanja stvorenoga do umjetne inteligencije.”
Spominjući da predanim i strpljivim radom Državnog tajništva želi – kako je rekao – „učvrstiti poznavanje i dijalog s vama i vašim zemljama“, od kojih je mnoge već imao milost posjetiti, Sveti je Otac izrazio nadu da će mu Providnost pružiti nove prilike da pohodi njihove zemlje, u njima utvrdi u vjeri mnoge sestre i braću te izgradi nove mostove sa svim ljudima dobre volje.
Potom je diplomatima ponudio tri ključne riječi, temelj misijskog djelovanja Crkve i rada diplomacije Svete Stolice – mir, pravednost i istinu. Kako je rekao, “mir se gradi u srcu i iz srca, iskorjenjujući oholost i zahtjevnost, pazeći na vlastite riječi, jer raniti i ubiti može se i riječima, ne samo oružjem. U tom svjetlu iznimno važnim smatram doprinos religija i međureligijskog dijaloga u stvaranju ozračja mira. To, naravno, zahtijeva puno poštovanje vjerske slobode u svakoj zemlji. Moguće je iskorijeniti temelje svakog sukoba i svake destruktivne volje za osvajanjem. To, međutim, zahtijeva iskrenu volju za dijalogom. U tom je svjetlu nužno ponovno udahnuti život multilateralnoj diplomaciji i međunarodnim institucijama osnovanima upravo s ciljem sprječavanja i razrješavanja sukoba unutar međunarodne zajednice.”
“Graditi mir znači promicati pravednost. Kao što sam već naglasio, svoje sam ime izabrao misleći prvenstveno na Lava XIII., autora prve velike socijalne enciklike Rerum novarum. U promjeni epohe koju živimo, Sveta Stolica ne može ostati nijema pred brojnim nejednakostima i nepravdama koje, među ostalim, dovode do nehumanih radnih uvjeta i društava koja su sve više razjedinjena i sukobljena”, istaknuo je papa Lav XIV.
Dodao je da je “zadaća onih koji obnašaju vlast graditi skladna i pomirena društva, ponajprije ulaganjem u obitelj, utemeljenu na stabilnoj zajednici muškarca i žene. Obitelj je mala, ali istinska zajednica, koja prethodi svakoj građanskoj zajednici. Nadalje, svi smo pozvani promicati okružja u kojima se poštuje dostojanstvo svake osobe, osobito najranjivijih i nezaštićenih – od nerođenih do starijih, od bolesnih do nezaposlenih, bilo da su građani ili migranti.”
Kao treći pojam izdvojio je istinu bez koje, kako je napomenuo, “nije moguće graditi istinski mirne odnose, pa ni u međunarodnoj zajednici. Kada riječi postanu dvosmislene i nejasne, a virtualni svijet sa svojom iskrivljenom percepcijom stvarnosti prevlada bez nadzora, teško je uspostaviti autentične odnose, jer nestaju objektivne pretpostavke za komunikaciju. U kršćanskoj perspektivi, istina nije apstraktni princip, već susret s osobom Isusa Krista koji živi u zajednici vjernika. Tako nam istina omogućuje da se snažnije suočimo s izazovima današnjice – migracijama, etičkom uporabom umjetne inteligencije i očuvanjem našega voljenog planeta”.
Na kraju je papa Lav XIV. podsjetio da njegovo služenje započinje u srcu Jubilejske godine, posebno posvećene nadi. “To je vrijeme obraćenja i obnove, a ponajprije prigoda da za sobom ostavimo podjele i započnemo novi put, nadahnuti nadom da je moguće izgraditi svijet u kojem će svatko moći ostvariti svoje čovještvo u istini, pravednosti i miru – uz zajednički trud, svaki prema svojim sposobnostima i odgovornostima. Zahvaljujem vam na svemu što činite u izgradnji mostova između vaših zemalja i Svete Stolice te od srca blagoslivljam vas, vaše obitelji i vaše narode”, zaključio je Sveti Otac. (kta/rv)
