Doc. dr. Odilon Singbo s Katedre za teologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i izv. prof. dr. s. Valerija Kovač sa zagrebačkog KBF-a u specijalnoj emisiji HKR-a u petak 9. svibnja podijelili su svoje dojmove i promišljanja nakon izbora kardinala Prevosta za papu Lava XIV., piše IKA.
Prof. dr. s. Valerija Kovač naglasila je da je svaki papa za svoje vrijeme, ali i dodala: “Izbor kardinala Prevosta za mene je uistinu bilo iznenađenje, iako sam na nekim katoličkim portalima uočila da je bio u širem krugu kandidata. Meni se činilo da je Crkvi potreban globalni papa. I on uistinu jest globalni papa u pozitivnom smislu, koji u jednoj osobi ujedinjuje sve dobro”.
“Rođen je u Sjevernoj Americi, 30 godina je proveo u Južnoj Americi, u Europi je bio general svoga reda, a kao prefekt Dikasterija za biskupe i zemljopisno je ujedinio Katoličku Crkvu. Usto je bio i redovnik, redovnički poglavar, misionar i kanonski pravnik. Posebno je odjeknuo njegov prvi pozdrav Mir vama! Taj pozdrav Uskrsloga Krista snažno je odjeknuo, ali odmah je i znakovito dodao – to je nenaoružani i razoružavajući mir. Poziv na prekid ratnih sukoba nastavak je apela pape Franje, ali novi je papa dao i neke svoje smjernice i perspektive za Crkvu koji odražavaju njegov život – a to je misionarska Crkva, Crkva dijaloga, Crkva koja spaja mostove i povezuje”, podsjetila je prof. Kovač.
Prof. Odilon naglasio je da izbor novoga Pape otkriva i narav Crkve koja je misijska i misionarska. “Činjenica da jedan Amerikanac postaje Papa, znači da nema političkih ili medijskih kalkulacija. To što se pojavio odjeven u svečanu papinsku štolu, kao Ivan Pavao II i Benedikt XVI., za razliku od pape Franje koji je izabrao svoj stil, je prva i glavna poruka koja me jako obradovala. To mi je dalo i veliku nadu da opet Bog polako remeti naše, ljudske planove. Imamo novoga Papu, ali koji jasno pokazuje da je Crkva kontinuitet i da se nije dogodio prekid”.
Prof. Kovač je potvrdila da je novi Papa Božji čovjek na pravom mjestu, gdje se vidi smisao papinske službe. “Svaki Papa u papinsku službu unosi svoje životno iskustvo i ljudsku dimenziju. Papa je Kristov namjesnik i nasljednik svetoga Petra, ali svaki papa je i osoba u kojoj zajedno djeluju i milost i ljudska narav. Svaki papa na svoj način živi tu ljudskost i, koliko god ga gledamo iz perspektive vjere, on izražava tu službu na sebi vlastiti način, s obzirom da u nju unosi sve svoje životno iskustvo i svoje karakterne crte i sposobnosti”.
Dodala je i da se na Papinom licu dobro moglo vidjeti da kršćanstvo nije tmurno, nego da nosi Radosnu vijest uskrsloga Krista: “Iz njegovoga prvoga pozdrava i obraćanja vjernicima, a i propovijedi s mise koju je kao Papa slavio s kardinalima u Sikstinskoj kapeli, vidi se da je u biti duboko kristološki ukorijenjen i da mu je polazište Krist, ne samo kao neki duhovni vođa ili uzor, nego uistinu Krist kao Spasitelj i Sin Božji koji objavljuje Boga. Dakle, vrlo je kristocentričan i čini se da mu je stalo do toga da svima ponovno posvijesti bit kršćanstva te da nas ohrabri kako bismo uistinu bili Kristovi nasljedovatelji”, poručila je prof. dr. Kovač.
Vlč. Odilon spomenuo je kako nijedan papa ne uzima neko ime bez razloga, nego po njemu nastoji živjeti svoj pontifikat: “Lav I. se više bavio ozbiljnim vjerskim temama, odnosno izazovima vjere i krivovjerja i taj veliki papa je utjecao na Kalcedonski koncil. Papa Lav XIII. napisao je prvu socijalnu encikliku ‘Rerum novarum’ o radničkim pitanjima, i za njega za pravom možemo reći da je želio utjeloviti Crkvu u konkretnim izazovima s kojima se ljudi susreću. Bilo da je izabrao ime zbog Lava I. ili Lava XIII., znak je da smo na dobrom putu, što znači da će učvrstiti sigurnost u vjeri, da neće zanemariti socijalna i društvena pitanja ili društvene izazove s kojima se susrećemo u ovo vrijeme. Jedan od tih izazova je mir, ali mir koji mora imati Kristovo lice, koji mora utjeloviti Krista, odnosno preko kojega mi moramo utjeloviti Krista, što Papa traži od svakoga čovjeka, ne samo vjernika”, zaključio je doc. dr. Odilon Singbo.
Osvrćući se na govor novoga Pape o Kristu kao Spasitelju, odnosno temelju kršćanske vjere, dr. Kovač zaključila je da je Krist objavitelj Očeva lica, što je teološki izraz za objavu Oca. “Lav I. koji je dobio i časni povijesni naslov Veliki je poznat i kao papa teolog, prije svega za vrijeme Kalcedonskog koncila koji je definirao vjeru da je Isus Krist pravi Bog i pravi čovjek, i jako se borio protiv hereze monofizitizma, ali i pelagijanizma. Ta je hereza i danas prisutna u tezi da se čovjek može sam spasiti, bez Božje milosti. Iako nisam povjesničarka, Lav I. je učvrstio i papinstvo, ali je živio u vrijeme sv. Augustina. Novi Papa je i augustinijanac, dakle, njemu je duhovni učitelj i otac sveti Augustin. Ukratko, dosad je vidljivo da čvrsto drži nauk vjere, ali i pastoralnu usmjerenost”, zaključila je dr. Kovač. (kta/ika)
