„Mladi i Crkva: primjeri dobre prakse i specifične teme“ tema je programa trajnog obrazovanja svećenika Riječke metropolije do 10 godina službe, koje je u Domu pastoralnih susreta u Lovranu od 5. do 7. svibnja organizirao Metropolitanski pastoralni institut u Rijeci.
Uz svećenike, na skupu su sudjelovali riječki nadbiskup i metropolit Mate Uzinić, krčki biskup Ivica Petanjak i gospićko-senjski Marko Medo. Nadbiskup Uzinić je, govoreći o temi susreta, naglasio važnost posinodske apostolske pobudnice pape Franje mladima i cijelom Božjem narodu iz 2019. „Christus vivit“ („Krist živi“) kao nezaobilazna dokumenta o kojemu se u našoj Crkvi premalo govori. Papa je u 7. poglavlju govorio o pastoralu mladih danas i Uzinić je izdvojio nekoliko misli iz dokumenta. Sveti Otac primjećuje da pastoral mladih, u obliku u kojem smo ga danas navikli provoditi, danas nije moguć zbog kulturoloških i drugih promjena. Papa, nastavio je Uzinić, naglašava kako je potrebno osvijestiti dvije stvari: činjenicu da cijela crkvena zajednica treba sudjelovati u pastoralu mladih te da taj pastoral zahtijeva i istaknutiju ulogu mladih. Oni sami kreatori su pastorala mladih i potrebno ih je u tome podržati. Mladi pokazuju nove stilove i strategije i pastoral mladih treba steći veću fleksibilnost. Mlade treba pozivati na povremene susrete i događaje na kojima će im se, uz izgradnju, pružiti priliku za njihovu uključenost i sudjelovanje, kazao je nadbiskup. Apostrofirajući dokument, istaknuo je da pastoral mladih mora biti sinodalan. To znači vrednovanje dobra svakog pojedinca i njegova poziva na način odgovornosti i njihova uključenja u zajednicu, kazao je nadbiskup.
U nastavku je, predstavljajući naglaske navedene posinodske pobudnice, naveo kako papa Franjo u dokumenti izražava vjeru u sposobnost mladih da privuku druge. U tom smislu mladima treba pristupiti gramatikom ljubavi, rekao je Uzinić apostrofirajući Papu. Kao drugu liniju naveo je potrebu da „obuzdamo silnu želju da mladima prenesemo doktrinarne materije. Važnije je iskustvo vjere koje će ići uz doktrinarnu i moralnu izgradnju.“
Zaključujući, izdvojio je dva cilja: produbljenje karigme i rast u bratskoj ljubavi i služenju. Mlade treba približiti Kristu. Pastoral s mladima treba biti pastoral otvorenih vrata, pastoral izlaska i pastoral osposobljavanja mladih da na Kristov način idu prema drugima. Mladi trebaju osjetiti da smo tu s njima i za njih i da nam oni nisu tek neki koji nama trebaju za nešto, nego da mi trebamo biti potpuno s njima i za njih, a time i za druge, kazao je Uzinić.
Prigodnu riječ uputio je i biskup Petanjak, koji je iskustveno primijetio da se mladi teško odazivaju na različite inicijative, ali i svećenici. Prošlo je vrijeme kada se mogla očekivati masovnost, ali smatram da i jedinoj osobi koja je došla, trebamo posvetiti pozornost. Ne smijemo se obeshrabriti. Ono što imamo, cijenimo i podržavajmo. Na nama je da sijemo, a ostalo je na Bogu, kazao je Petanjak.
Radni dio susreta započeo je izlaganjem tajnice Ureda za mlade HBK-a Ive Senković o temi „Predstavljanje djelovanja Ureda za mlade HBK”. Iva Senković na samom je početku, predstavljajući urede Generalnog tajništva HBK-a, upozorila da nedostaje poveznica između Ureda za obitelj i Ureda za mlade i da je za njezino ostvarivanje nužna uska suradnja povjerenika navedenih ureda, kao i župnika i kapelana. Istaknula je važnost povezanosti i dobre suradnje HBK-a i biskupijskih ureda za pastoral mladih, upozorivši kako njih na zadovoljavajućoj razini nedostaje. Svaka biskupija radi zasebno i nema povezanosti između pastorala izuzev velikih projekata poput Nacionalnog susreta mladih. Malo je projekata koji bi povezivali mlade, kazala je Iva Senković. Također, dobnu granicu mladih sve je teže definirati i ona se pomaknula s 30 na 40 godina, a upravo s dobnim skupinama iznad 30 godina starosti nedostaje rada u pastoralu. Upozoreno je i na to da studentski kapelani jedini nemaju definiran status jer je na volji sveučilišta hoće li dopustiti pristup svećenicima u svoje prostore. Na kraju, izdvojila je projekte i primjere dobre prakse. Kao prvi navela je „Mladi za mlade“, koji postoji zadnjih 20 godina i preuzet je iz SAD-a. Drugi je projekt Katolička malonogometna liga, a kao treći i najpoznatiji navela je Susret hrvatske katoličke mladeži. Uz navedene, kao projekt Ureda HBK-a predstavila je sudjelovanje mladih na Svjetskom danu mladih te Mediteransko vijeće mladih. Pohvalila je projekt “72 bez kompromisa”, koji nije projekt Ureda za mlade HBK-a, ali dobro je zaživio među mladima i u biskupijama. Na kraju, potaknula je svećenike na animaciju mladih na sudjelovanje u kampovima koje Ured za mlade organizira, upozorivši pritom na problematiku da se na njih prijavljuju uvijek isti mladi i to bi trebalo izbjegavati.
Nakon predavanja održana je radionica na kojoj su svećenici u skupinama obrađivali teme: mentalno zdravlje, slaba koncentracija, vezivanje uz osobu svećenika, interpretacija Biblije u skladu s vremenom, autentično iskustvo mladih vjernika i zaštita maloljetnika.
Predavanje o temi „Izazovi sazrijevanja mladih u današnjoj Crkvi i društvu – Od domske pedagogije do VidFormacije” održao je Filip Polegubić, mag. paed. i logoterapeut. Svećenike je potaknuo da „mlade treba shvatiti ozbiljno i da je rad s mladima odgovoran“. Prikazao je neke odrednice mladih danas, podsjetio na njihove specifičnosti u razvoju i pogledu na svijet. Ujedno je ukazao na izazove pastorala mladih, podsjetivši da smo iz doba relativizma društva ušli u razdoblje indiferentnosti. Naglasio je poruku pape Franje da je Bog mlad i da mlade treba slušati, slušati i slušati. Ujedno, u primjeru suvremenih mladih svetaca, kao i Don Bosca, podsjetio je na Papine važne uspjehe koje trebamo slijediti: mladima biti otac, mladima biti primjer i biti s mladima prisutan. Na koncu, povezao je predavanje s aktualnim projektom VidFormacije kao primjera formativnog sustavnog rada s mladima u Riječkoj nadbiskupiji, potaknuvši svećenike da budu partneri u ovom projektu i pastoralu, osobito u poticanju, osluškivanju i komunikaciji. Mlade treba, riječima pape Franje, učiniti protagonistima, zaključio je Polegubić.
„Antropologija mlade osobe: suvremeni profil i izgradnja identiteta” tema je koja je otvorila drugi dan i o kojoj je govorio povjerenik za mlade Riječke nadbiskupije dr. sc. Laurent Kružić. Kako spajamo vjeru i kulturu mladih, pitanje strategije i antropološkog profila bilo je u središtu izlaganja. Jedna od poveznica jesu kršćanske vrijednosti, no i tu treba biti oprezan u današnjem sekularnom društvu jer nemamo zajednički izvor, kazao je Kružić. Govoreći o okosnici antropološkog profila mladih u aktualnom trenutku, istaknuo je: individualizam, elekticizam, subjektivizam, sekularizam i konstruktivizam.
Želimo mlade voditi prema vjeri koja neće biti ateistička ni relativistička vjera, kao ni fundamentalistička, nego postkritična vjera – vjera koja može samu sebe održavati na način da mlada osoba može sama sebe održavati u vjeri. Biskup se ne može baviti ovim pitanjima u pastoralu, nego stručne službe, rekao je Kružić. U nastavku je svećenicima iskustveno predstavio rad stručne službe u riječkoj Katoličkoj osnovnoj školi, u kojoj djeluje kao duhovnik i u kojoj navedena služba organizira radionice s djecom i roditeljima. Stručne službe ono su što je potrebno biskupijama. Treba nam timski rad i pogled onoga drugoga kako bismo dobili cjelovitiju sliku i pristup, poručio je Kružić.
O prevencijskim programima u Katoličkoj osnovnoj školi „Josip Pavlišić“ govorila je Marina Šokić, mag. paed., koja je nakon predavanja sudjelovala i u raspravi zajedno s Dubravkom s. Filoteom Hajek, mag. psych., i Ivom Mance, mag. theol.
Uz navedena predavanja, svećenici su imali priliku poslušati i predavanja Marina Periše, urednika u Salesiani, „Temeljne postavke i stil Žive vatre, programa priprave za sakrament potvrde” te Jelene Franić iz Udruge Točka o temi „Oruđa Žive vatre – kateheze, formacija i podrška”.
Program je zaključen u srijedu, 7. svibnja, izlaganjem don Mihovila Kurkuta SDB, direktora Salesiane „Pastoralni žar i briga za duše – primjeri dobre prakse”.
Objavljeno: 9. svibnja 2025.
