Jedna od najvažnijih promjena u povijesti Katoličke Crkve – uvođenje konklave kao formalnog načina izbora pape – dogodila se sredinom 13. stoljeća u talijanskome gradu Viterbu. Naime, nakon gotovo trogodišnjeg trajanja izbora narod je doslovno zaključao kardinale (cum clave – s ključem) dok ne izaberu novog vrhovnog poglavara Katoličke Crkve, objavljuje u utorak 6. svibnja Vatican News, prenosi IKA.
Naime, zbog političkih nemira i nasilja u Rimu, osobito sukoba između frakcija Gibelina i Gvelfa koje su se borile za nadzor nad crkvenim imenovanjima, papa Aleksandar IV. premjestio je 1257. papinsko sjedište iz Rima u Viterbo, tada siguran i utvrđen grad smješten na važnoj hodočasničkoj ruti Via Francigena.
Između 1257. i 1281. godine, u Papinskoj palači u Viterbu boravilo je čak devet papa, a ondje su se odvijali i izbori novih poglavara Crkve. No izbor koji je uslijedio nakon smrti pape Klementa IV. 1268. godine postao je najdulji u povijesti.
Kardinali, njih 19 s pravom glasa, okupili su se u Viterbu kako bi izabrali novog papu, ali sjednica se odugovlačila više od dvije i pol godine. Rastuće nezadovoljstvo potaknulo je građane da poduzmu odlučan korak: zaključali su kardinale u prostorije Papinske palače, ograničili im prehranu na kruh i vodu, te ih držali doslovno “pod ključem” – što je postalo izravna podloga za pojam konklave.
Pod pritiskom okolnosti, kardinali su konačno, u rujnu 1271. godine, izabrali Grgura X. za novog papu.
Nakon izbora, papa Grgur X. je odlučio urediti i standardizirati postupak izbora pape, što je učinio apostolskom konstitucijom Ubi periculum. Ovaj dokument propisao je: kardinali budu zatvoreni u prostor bez vanjskog utjecaja, hrana i kontakti strogo se nadziru te se izbor odvija u molitvi i potpunoj izolaciji.
Iako pravila nisu odmah posvuda prihvaćena, dokument je postao temelj današnjeg konklava, osobito nakon što ga je papa Bonifacije VIII. uveo u kanonsko pravo.
Zahvaljujući ovom povijesnom trenutku, Viterbo je postao poznat kao “Grad papa” i kolijevka modernog konklava. I danas se ondje mogu posjetiti ostaci Papinske palače u kojoj su kardinali bili zatvoreni – iz čega je proizašla jedna od najsvetijih i najdiskretnijih tradicija Katoličke Crkve, objavio je Vatican News u utorak 6. svibnja.
(kta/IKA)
