Objavljeno: 03.05.2025.
Međužupanijski stručni skup za odgojiteljice u vjeri s područja Zagrebačke nadbiskupije, Sisačke i Bjelovarsko-križevačke biskupije održan je 3. svibnja 2025. Stručni skup u organizaciji višeg savjetnika za vjeronauk Dalibora Adžića iz Agencije za odgoji obrazovanje i Ureda za vjeronauk u školi održan je u prostorijama Ureda za vjeronauk. Uime domaćina okupljene odgojiteljice pozdravila je prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić, predstojnica Ureda za vjeronauk, te je nakon uvodne molitve predstavila program rada i predavačice, odnosno voditeljice radionica.
Teorijski okvir stručnog skupa postavila je predavačica dr. sc. Marija Jurišić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta temom Biblija i storytelling: mogućnost simplifikacije biblijskog sadržaja u vjerskom odgoju. Njezino je polazište ideja o holističkom pristupu svakoj osobi, a to se odnosi i na najmlađu dob, uz što se veže i briga za duhovnu dimenziju čovjeka, odnosno djeteta. Samo pripovijedanje (storytelling) uključuje pojednostavljivanje duhovne misli te povezuje pripovjedača, dijete i tekst, a prenosi određene vrijednosti. Kao uzor pripovjedača predavačica postavlja Isusa kao model prenošenja duhovnog i onostranog na naš svijet. On iz židovske kulture, koje je i sam dio, prenosi priču kao sredstvo učenja, a djetetu, kako čitamo u Novom zavjetu, pristupa kao dragocjenosti; on obraća pažnju na djecu, na njihove potrebe i sposobnost za učenje, te nudi vlastite primjere i slikama oživljava riječ kojom poučava svoje suvremenike.
Uz suosjećanje, ističe Jurišić, priča je glavno sredstvo Isusova poučavanja, a on koristi elemente svijeta svojeg vremena da bi prenio svoju poruku (ovca, sjeme…). Sve životne prilike koristio je kao poticaj za pouku (objed, buđenje, putovanje, smrt prijatelja…); ali Isus ne servira i značenje svoje priče nego ostavlja slušatelju da svojim snagama dokuči smisao pripovijedanja. Takvo treba biti i vođeno učenje koje traži angažiranost djeteta u biblijskoj priči koja mu se pripovijeda, a priča tako postaje alat za prenošenje apstraktne poruke. Djetetu se ostavlja mogućnost da postavlja pitanja iz vlastitog interesa te tako razvija svoju religijsku pismenost i daje smisao svom iskustvu svijeta i međuljudskih odnosa te izgrađuje vlastitu sliku o Bogu. Nakon teorijskog uvoda, prof. Jurišić daje i metodičke pristupe kojima se priprema plodno tlo za dječje usvajanje pripovijedanog teksta (postavljanja stolaca da svatko ima svoje mjesto, stvaranje osjećaja ugode u prostoru) te razvoj pripovijedanja u smjeru igre, pjesme, rime, igranja uloga, dramske igre, lutkarstva.
Nakon predavanja primjere iz dugogodišnje i bogate prakse u vjerskom programu iznijela je i predstavila Snježana Catela, odgojitelj-savjetnik. Primjere kako je moguće pojednostaviti biblijske tekstove i prilagoditi ih mlađem uzrastu, a da oni ne izgube smisao te da djeci budu zanimljivi i poticajni za igru. Izlaganje je vizualno bilo popraćeno PPT-prezentacijom s fotografijama koje su nastale u radu s djecom, koje su bile izvor za mnoge nove ideje i kreativan rad odgojiteljica.
Nakon pauze uslijedile su dvije radionice koje su pripremile i prezentirale odgojiteljice iz DV Grigora Viteza u Zagrebu. Nena Furjan, odgojitelj-mentor, i Manuela Švađumović, odgojitelj-savjetnik i dramski pedagog, vodile su radionicu Od priče do predstave. Tijekom izlaganja odgojiteljice su bile aktivni sudionici konkretnih vježbi i igara koje se mogu provesti u radu s djecom te su se dobro zabavile i bolje upoznale. U drugoj radionici Anita Tolić, dipl. odgojitelj – mentor, sudionice je s glinom upoznala kroz temu Glina kao poželjan medij za poticanje zadivljenosti kod djece.
Pojasnila je načine rada s glinom i njenog održavanja te su na primjeru prispodobe o Dobrom Pastiru, teme koja se provlačila cijelim stručnim skupom, odgojiteljice i same izradile zanimljive glinene likove Dobrog pastira, ovaca, vuka…
Ured za vjeronauk u školi
