Još jednom će samo 2.750 vjernika moći sudjelovati u pravoslavnom slavlju “Čuda svetog ognja” na Veliku subotu u bazilici Svetog groba u starom dijelu Jeruzalema, objavili su u ponedjeljak 14. travnja izraelski policijski dužnosnici stranim medijima. Još će 4200 ljudi moći pratiti taj događaj u neposrednoj blizini bazilike Svetog groba. Policijski dužnosnici naglasili su da nisu oni postavili ograničenje broja sudionika, već “sigurnosni stručnjak kojeg su angažirale Crkve” te da je odluka donesena “samo iz sigurnosnih razloga”.
“Uloga policije je samo da prati vjernike s ulaznicama iz pojedinih crkava u baziliku Svetog groba i da osigura da ceremonija bude sigurna za sve”, navodi se u priopćenju. U tu svrhu, “veliki broj policajaca” bit će raspoređen u Starom gradu i oko njega od petka navečer. Policija je odbila dati točne detalje o broju i raspoređivanju policajaca. Događaj će se također prenositi uživo na velikim ekranima u Starom gradu i okolici.
Više od 1200 godina stara liturgija “Čuda svetog ognja” u podne na Veliku subotu smatra se jednim od vrhunaca uskrsnih proslava Crkava istočne tradicije u Jeruzalemu. To je liturgija koju Pravoslavna Crkva zajedno s ostalim istočnim Crkvama – Armenskom, Koptskom i Sirskom – slavi svake Velike subote prema julijanskom kalendaru. Posljednjih godina ograničenja pristupa dovela su do masovnih prosvjeda lokalnih kršćana i predstavnika Crkava. U prošlosti su Crkve uskraćivale inženjeru zakonske ovlasti po tom pitanju.
Prema pravoslavnim narodnim vjerovanjima na Veliku subotu plamen se čudesno pali nad grobom i pločom Kristova uskrsnuća. Zatim ga patrijarh prenosi vjernicima, a oni ga nose u grad i domove. Osim toga, vatra se u razne zemlje donosi u posebno unajmljenim zrakoplovima. Također postoji vjerovanje da vatra ne uzrokuje opekline prve 33 minute nakon paljenja.
1.200 godina stara liturgija Svetog ognja, koja se slavi u subotu u podne, smatra se jednim od najvažnijih slavlja Crkava istočne tradicije u Jeruzalemu. Prema nekim izvorima ta liturgija datira iz četvrtog stoljeća, prema drugima iz osmog stoljeća. Prvi izvještaji o čudesnom silasku Svetog ognja pojavili su se oko 1000. godine.
Sveti grob u bazilici koja se nalazi u Starom gradu u Jeruzalemu jedno je od najvažnijih mjesta kršćanstva. Baziliku svetoga Groba dijeli pet Crkava: Pravoslavna, Katolička, Armenska, Koptska i Sirska pravoslavna. Sama kapela Svetoga groba pripada trima velikim Crkvama – Katoličkoj, Pravoslavnoj i Armenskoj.
Kapela je sagrađena na mjestu gdje je Isusovo tijelo, skinuto s križa i umotano u pokrov, bilo položeno u udubljenu špilju, na kamenoj izbočini. Kršćani na ovom mjestu štuju Isusovo raspeće, pokop i uskrsnuće. Za sljedbenike Pravoslavne Crkve to nije crkva groba, već crkva uskrsnuća (Anastasis).
(kta)
