Na mrežnim stranicama Svete Stolice objavljen je prijevod na engleski jezik poruke pape Franje sudionicima IV. međunarodnog simpozija sveučilišne istraživačke platforme o islamu (PLURIEL), koji se od 4. do 7. veljače održava u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata. U nastavku prenosimo cjeloviti prijevod poruke na hrvatski jezik koji nam donosi IKA.
Draga braćo i sestre!
Šaljem svoje najsrdačnije pozdrave svima koji sudjeluju na ovom međunarodnom kongresu PLURIEL-a, sveučilišne istraživačke platforme o islamu, u Abu Dhabiju, povodom pete godišnjice od objave Dokumenta o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički život koji sam potpisao zajedno sa svojim prijateljem i bratom, velikim imamom Al-Azhara, Ahmadom al-Tayyebom. Na tom smo događaju zatražili da „ovaj Dokument postane predmetom istraživanja i promišljanja u svim školama, sveučilištima i obrazovanim i odgojnim ustanovama doprinoseći time stvaranju novih generacija koje će donositi dobro i mir, te koji će posvuda braniti pravo potlačenih i posljednjih.” Stoga toplo čestitam organizatorima ovog akademskog skupa na mjestu i temi koju su odabrali – „Utjecaj i perspektive Dokumenta” – i to u vrijeme kada se bratstvo i zajednički život dovode u pitanje nepravdama i ratovima koji su – podsjetio bih – uvijek porazi čovječanstva. Korijeni tih zala su trostruki: nerazumijevanje drugih, neslušanje i nedostatak intelektualne fleksibilnosti. Tri mane u ljudskom duhu koje uništavaju bratstvo i koje je potrebno ispravno identificirati ako želimo ponovno otkriti mudrost i mir.
Prvo, nerazumijevanje drugih. Problemi današnjice i sutrašnjice ostat će nerješivi ako se ne budemo međusobno upoznavali i cijenili te ako ostanemo izolirani. Upoznavanje drugoga, izgradnja međusobnog povjerenja, mijenjanje negativne slike koju možemo imati o tom „drugom“, koji je moj brat u čovještvu, u publikacijama, govorima i poučavanju, način je pokretanja svima prihvatljivih mirovnih procesa. Mir bez obrazovanja utemeljenog na poštovanju i poznavanju drugoga nema vrijednosti niti budućnosti. Ako ne želimo graditi civilizaciju anti-brata, gdje se „drugi drugačiji“ nejasno percipira kao neprijatelj, onda smo, s druge strane, pozvani željeti graditi taj žuđeni svijet u kojem se dijalog podrazumijeva kao put, te se zajednička suradnja uzima kao uobičajeno ponašanje, a međusobno poznanstvo kao metoda i kriterij (usp. Dokument). To je onda put kojim treba danas ići put odgoja za dijalog i susret. Kao što sam rekao u svojoj posljednjoj poruci u povodu Svjetskog dana mira posvećenog umjetnoj inteligenciji, „mir je plod odnosa koji prepoznaju i prihvaćaju druge u njihovom neotuđivom dostojanstvu“ (Poruka za 57. Svjetski dan mira 2024., 8. prosinca 2023.). Ljudska je inteligencija, sa svoje strane, temeljno relacijska: može cvjetati samo ako ostane znatiželjna i otvorena za sva područja stvarnosti, te ako zna kako slobodno komunicirati plodove svojih otkrića.
Za to je potrebno odvojiti vrijeme za slušanje, za slušanje svog brata koji je drugačiji, kojeg nisam izabrao, da mogu živjeti s njim na istoj zemlji. Nedostatak slušanja druga je zamka koja potkopava bratstvo. Naprotiv: slušajte prije nego što progovorite. „Svatko neka bude brz da sluša, spor da govori, spor na srdžbu. Jer srdžba čovjekova ne čini pravde Božje“, piše sveti Jakov (Jak 1,19-20). Kolika bi se zla izbjegla kad bi bilo više slušanja, šutnje i prave riječi istodobno, u obiteljima, političkim ili vjerskim zajednicama, čak i unutar sveučilišta i među narodima i kulturama! Stvaranje prostora u kojima se mogu čuti različita mišljenja nije gubljenje vremena, već dobitak na ljudskosti. Prisjetimo se da je „bez susreta i odnosa s različitostima teško postići jasno i potpuno razumijevanje i samih sebe i svoje domovine. Druge kulture nisu ‘neprijatelji’ od kojih se trebamo zaštititi, nego različiti odrazi neiscrpnog bogatstva ljudskog života” (Fratelli tutti, br. 147). Da bismo raspravljali, trebamo naučiti slušati, odnosno šutjeti i usporiti, za razliku od trenutnog smjera našeg postmodernog svijeta koji je uvijek užurban, pun slika i buke. Raspravljati, a znati slušati i bez prepuštanja emocijama, bez straha od „nesporazuma“, koji će uvijek biti prisutni i koji je dio igre susreta s drugima, to je ono što će nam omogućiti da postignemo mirnu zajedničku viziju kako bismo izgradili bratstvo.
Ali rasprava pretpostavlja obrazovanje u intelektualnoj fleksibilnosti. Obrazovanje i istraživanje moraju imati za cilj da muškarce i žene naših naroda ne učine krutim, već fleksibilnim, živim, otvorenim za različitost i bratstvo. Kao što sam rekao na Međunarodnoj konferenciji za mir organiziranoj u Al-Azharu u Kairu 2017., „mudrost traži drugoga, nadvladavajući iskušenja krutosti i zatvorenosti; otvorena je i u pokretu, istodobno skromna i radoznala; sposobna je vrednovati prošlost i postaviti je u dijalog sa sadašnjošću, koristeći se prikladnom hermeneutikom” (Obraćanje sudionicima Međunarodne mirovne konferencije, 28. travnja 2017.). Draga braćo i sestre, pobrinimo se da naš san o bratstvu u miru ne bude ograničen na riječi! Naime, riječ „dijalog“ je iznimno bogata i ne može se ograničiti na rasprave za stolom. „Približavanje, traženje, slušanje, gledanje, upoznavanje i međusobno razumijevanje, pronalaženje zajedničkog jezika: sve je to sažeto u jednoj riječi ‘dijalog’“ (Fratelli tutti, br. 198). Nemojte se bojati iskoračiti izvan svojih disciplina, ostanite znatiželjni, njegujte fleksibilnost, slušajte svijet; ne boj se ovoga svijeta, slušaj svoga brata kojega nisi izabrao već ga je Bog stavio uz tebe da te nauči ljubiti. „Jer tko ne ljubi svoga brata kojega vidi, Boga kojega ne vidi ne može ljubiti ” (1Iv 4,20).
Hvala vam na onome što već radite, kao istraživači, studenti, znatiželjnici i radoznalci koji žele razumjeti i promijeniti svijet. Potičem vas u radu koji ćete poduzeti tijekom ovog kongresa i zazivam Božji blagoslov na sve vas i vaše obitelji.
Iz Vatikana, 4. veljače 2024.
FRANJO
