Hrvatski mariološki institut (HMI) Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu proslavio je svoj dan u utorak 25. ožujka, na svetkovinu Navještenja Gospodinova. Svečano euharistijsko slavlje u crkvi sv. Martina predvodio je sisački biskup mons. dr. sc. Vlado Košić u koncelebraciji o. d. dekana prof. dr. sc. Marija Cifraka, predstojnika HMI-a prof. dr. sc. Ivana Karlića, o. d. prodekana i svećenika članova HMI-a te u zajedništvu s laicima članovima HMI-a. Slavlje su pjevanjem uzveličali bogoslovi Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu pod vodstvom Adriana Bogdana.
Biskup Košić, sam dugogodišnji predstojnik HMI-a, najprije je HMI-u čestitao njegov dan kao i dosadašnjih 51 godina djelovanja. Zatim je zahvalio dosadašnjem predstojniku HMI-a prof. Karliću za dosadašnje vrlo zauzeto vođenje HMI-a te zaželio novoizabranoj predstojnici izv. prof. dr. sc. s. Valeriji Kovač plodonosan rad, a HMI-u da uz zagovor Blažene Djevice Marija nastavi svoje djelovanje još drugih 50 godina.
„Danas HMI slavi svoj dan jer je prije točno 51 godinu tj. 1974. osnovan na KBF-u kao jedan od instituta. Činilo se to tada jedino moguće jer je vladao komunistički sustav i nije bilo dopušteno osnivati katolička društva niti udruženja, kao što su npr. imale druge demokratske zemlje, nego se HMI pridružio na postojećem KBF-u koji je bio doduše nepriznat od države ali je imao svojevrsnu autonomiju. Tako i njegov statut i način izbora nije bio podložan kasnijoj traženoj legislativi. Pa je i prvi predsjednik HMI fra Karlo Balić bio izabran aklamacijom i imenovan od velikog kancelara KBF-a, kao što je to bio i najdugovječniji predsjednik prof. Adalbert Rebić, koji je čak 25 godina vodio HMI. I ja sam tako izabran 2000. godine i bio na čelu HMI kroz 15 godina te sam biran više puta na isti način i bez ograničenja, koje je došlo kad se Pravilnik HMI-a morao uskladiti sa Statutom KBF-a te je u prošlih 9 godina bio predstojnik prof. Ivan Karlić, a koji ne može biti ponovno izabran nakon tri mandata na vodeću službu u HMI-u, pa je nedavno izabrana prof. s. Valerija, kojoj iskreno čestitam. Svi ju dobro znamo kako je bila vrijedna tajnica HMI, što služi na čast i njoj i čitavom HMI-u. K tome ovaj izbor je promocija žene, što preferira papa Franjo koji, gdje je god moguće, i u tijelima Svete Stolice imenuje žene na vodeće funkcije. Naš je dakle HMI započeo već novo razdoblje, nakon pola stoljeća služenja. Doista je riječ o služenju i teologiji i fakultetu, a time i Crkvi i našem narodu. Naime, i kad nije mogao djelovati u vlastitoj državi HMI je uvijek, posebno na međunarodnim kongresima diljem Europe i svijeta promovirao Hrvatsku i njezinu teologiju i mariologiju“, kazao je mons. Košić.
Osvrćući se na Svetkovinu Navještenja Gospodnjega sisački biskup je naglasio kako je riječ o svetkovini koja je i Gospodnja i marijanska: Gospodnja, jer njome slavimo utjelovljene Sina Božjega, a također i marijanska jer se spominjemo da se to dogodilo od Marije Djevice.
Biskup Košić se prisjetio svojih profesorskih dana na KBF-u i skripte koju je iz mariologije priredio za studente, a u kojoj tumači sadržaj katoličke vjere u Marijino djevičanstvo: „To da je Marija kao djevica ante, in et post partum začela i rodila Isusa po Duhu Svetome i tako zavrijedila naslov Djevica ne znači ništa drugo negoli da je Isusovo začeće i rođenje djelo isključivo odozgor, dakle Božje. To nipošto ne umanjuje ljudsku ljubav u kojoj se od oca i majke svi ljudi začinju i rađaju, pa ne bi bilo nikakve sablazni ni da se Sin Božji tako začeo i rodio, a to da je začet bez zemaljskog oca samo znači da je on sav odozgor. Tako to tumači Karl Rahner i sviđa mi se to tumačenje. Ali to da je Isusu jedini otac Otac nebeski ne znači opet zamjenu za zemaljskog oca jer to Bogu nije trebalo, tako da ni Duh Sveti ne predstavlja Marijina zaručnika, kao što se to nekada neobično i netočno govori kad se Mariju naziva Zaručnicom Duha Svetoga. Ona je bila zaručnica Josipa, sina Davidova, iz Nazareta. A Bog ju je izabrao da bude majkom Sina Božjega koji se utjelovio i postao čovjekom“, istaknuo je sisački biskup.
Kao jedinstven događaj, a prisutan jedino u kršćanstvu, Biskup je istaknuo princip inkarnacije odnosno Božje utjelovljenje. Mi vjerujemo da je Bog postao čovjekom propter nos homines et propter nostram salutem. Kratko se osvrnuo na srednjovjekovne teološke rasprave između tomista i skotista o pitanju razloga utjelovljenja (Cur Deus homo) te objasnio: „Koji je bio cilj dolaska Božjega Sina u čovjekovom liku na zemlju? U poslanici Hebrejima kaže se, citirajući Ps 40, da je Sin rekao Ocu: ‘Evo dolazim, vršiti volju Tvoju!’ Očito je Otac tako odredio. A on je Ljubav. Bez takvog događaja, bez inkarnacije to nama ljudima ne bi bilo moguće shvatiti. Zato je Blagovijest, tj. današnji događaj Inkarnacije odnosno začeća Sina Božjega kao čovjeka od Djevice Marije čin najveće ljubavi, ljubavi Božje prema ljudima. Pa i ljudska ljubav ne biva shvatljiva ako nije utjelovljena. Samo kad se osjećaji naklonosti, kad se odluka da se s drugim dijeli život i prihvaća ga u dobru i zlu, utjelovi ta ljubav postaje vidljiva i stvarna. Princip inkarnacije je za sve nas veoma važan. On je kršćanski princip. Mi bez utjelovljavanja svoje vjere, nade i ljubavi ne bismo mogli svjedočiti da doista pripadamo Kristu,“ zaključio je sisački biskup.
Na kraju je prof. Karlić zahvalio biskupu Košiću za predvođeno euharistijsko slavlje kao i za njegovu trajnu podršku djelovanju HMI-a te pozvao sve prisutne da nastave slavljeničko druženje na prigodnome domjenku.
