Izazov koji danas predlaže prvi vatikanski summit je stvoriti model cjelovite ljudske dugovječnosti, u skladu s vizijom pape Franje koji starost smatra milošću, objavljeno je u izdanju lista „L`Osservatore Romano“ od 24. ožujka, prenosi IKA.
Summit je predstavljen u ponedjeljak 24. ožujka u Tiskovnom uredu Svete Stolice, a otvoren popodne istoga dana u kongresnom centru Augustinianum u Rimu, u nazočnosti Državnog tajnika Svete Stolice kardinala Pietra Parolina.
Summit se održava u organizaciji Papinske akademije za život, čiji je predsjednik, nadbiskup Vincenzo Paglia, izjavio: „Živimo u srcu goleme kontradikcije, jer čitava obična kultura smatra starost brodolomom“. Društvo stari, ali u tome mnogi ne osjećaju hitnost ove teme koju papa Franjo stavlja u središte. Nadbiskup je to prikazao slikom četverokatnice, kao četiri doba, u kojoj nedostaju stepenice i dizala, odnosno međugeneracijska komunikacija. Papa, koji je pružio istinsku „duhovnost starosti“, podsjetio je nadbiskup Paglia, potaknuo je dijalog između različitih životnih dobi i uvođenjem dana posvećenog djedovima i bakama.
Dobitnici Nobelove nagrade, međunarodno priznati znanstvenici i predstavnici institucija također će doprinijeti promišljanju o tome kako posljednju fazu života obogatiti dostojanstvom i kvalitetom, zajedničkim dobrom koje se mora poštovati integracijom znanosti, etike i duhovnosti.
Na predstavljanju je govorio i glavni promotor konferencije, o. Alberto Carrara, predsjednik Međunarodnog instituta za neurobioetiku, koji je istaknuo i ulogu u ostvarenju ovoga summita Viviane Kasam, predsjednice „BrainCircle Italia“ koja je nedavno preminula. „Tehnologija mora biti u službi cjelovitog razvoja ljudske osobe“, naglasio je Carrara, postavljajući pitanje jednakosti i demokratizacije alata u korist dugovječnosti. Ovu tezu je preuzeo dobitnik Nobelove nagrade za kemiju, prof. Venki Ramakrishnan, koji je skrenuo pozornost na rizik od „neuravnoteženog društva“, ne samo zbog smanjenja broja mladih u odnosu na starije, već i zbog društvenog problema: „Ako radimo studije o dugovječnosti, tko će imati koristi?“ I upozorio je: „Može se zamisliti da će postojati društvo sa dvije brzine u kojem će bogati ljudi biti još bogatiji i imati još veću moć“, jer će moći uživati u sredstvima za zdravu starost.
Pogled na svetost starijih osoba u govoru prof. Maira, osnivača i predsjednika Zaklade „Atena“, izjavio je: „Stariji su maksimalni izraz onoga što društvo može učiniti za čovjeka“. Važne riječi znanstvenice posvetile su se temi prevencije i edukacije – posebno mladih – za zdrav život, daleko od ekscesa, također kako bi dugovječnost bila održiva. „Prije stotinu godina prosječna dob u industrijaliziranim zemljama bila je oko 40-45 godina, danas je gotovo duplo veća“, ustvrdio je prof. Juan Carlos Ipsizua Belmonte sa „Salk instituta za biološke studije“ u Kaliforniji, koji je povezao današnju starost s razvojem koncepta skrbi koji se uglavnom dogodio kroz higijenu, antibiotike i cjepiva: „Ne smijemo produljiti život kao svrhu samoj sebi, već poboljšati njegovu kvalitetu.“
U poslijepodnevnim satima, prof. Shyn’ya Yamanaka, dobitnica Nobelove nagrade za medicinu 2012., također je pridonijela razmatranju ove teme. (kta/ika)
