Katolička crkva mora proširiti svoje napore zaštite kako bi uključila nove prijetnje i mogućnosti koje predstavlja umjetna inteligencija, priopćili su vrhunski organizatori vatikanske konferencije.
“Zaista smo u ratu” na dva fronta kada je u pitanju zaštita djece od zlostavljanja i zlostavljanja, rekao je Joachim von Braun, predsjednik Papinske akademije za znanosti, na konferenciji za novinare u Vatikanu 20. ožujka.
Postoji tradicionalno bojno polje s kojim se većina zaštitnih smjernica i politika obraća: Zaštita maloljetnika od eksploatacije “jedan na jedan” od strane počinitelja u njihovom okruženju kod kuće, škole, crkve, društva i na mreži, rekao je. No, nova granica je mjesto gdje su se nasilje utemeljenog na AI i spol spojili na vrlo sofisticirane načine i “na skali”, to jest gdje se zločin i njegove žrtve lako i brzo umnožavaju, rekao je.
Crkva ima ulogu, rekli su on i ostali govornici na konferenciji.
Katolička crkva mora surađivati sa znanstvenim znanjem o AI-u i “duboko se baviti regulatornom raspravom, u protivnom ne možemo pobijediti u ova dva rata na dvije granice”, rekao je von Braun.
Predsjednik Papinske akademije i drugi predstavili su konferenciju koju je Akademija organizirala s Institutom za antropologiju: Interdisciplinarne studije o ljudskom dostojanstvu i skrbi u Rimu i Svjetskoj zakladi za djetinjstvo, koju je osnovala kraljica Silvia iz Švedske kako bi spriječila seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djece.
Konferencija, zakazana za 20. do 22. ožujka u Vatikanu, trebala je pogledati rizike i mogućnosti AI za djecu i osmisliti zajedničku opredjeljenje za zaštitu.
Neki od rizika uključuju AI koji se navikne na: generiranje i distribuciju materijala za seksualno zlostavljanje djece; mladoženja djece na mreži; olakšati trgovinu ljudima; i kršiti djetetovo pravo na privatnost i dostojanstvo s pretjeranim nadzorom, navodi se u programu konferencije.
Međutim, AI se također može koristiti za promicanje sigurnosti i dostojanstva djece, kao i proširenje njihovog pristupa i mogućnosti u zdravstvu i obrazovanju, rekli su govornici.
Ali da bi to učinili, dodali su, mora postojati veća svijest o AI, jasan i dosljedna regulacija vlada i etičkih smjernica u razvoju AI.
“Znanstvenici igraju ključnu ulogu”, rekao je von Braun, njemački poljoprivredni znanstvenik specijaliziran za sigurnost hrane. Znanstvenici u korporacijama ili u akademiji “pišu algoritme iz kojih rezultiraju rizici i mogućnosti”.
Pozivanje matematičara i primijenjenih računalnih znanstvenika da slijede etička pravila novo je, rekao je. “Stoljećima se matematika smatrala bez etičkih briga. To više nije slučaj.”
Kardinal Peter Turkson, kancelar Papinske akademije, rekao je da članovi crkve već rade s praktičarima AI-ja i znanstvenicima “iz Silicijske doline” koji dolaze u Rim na takozvane “Minerva dijaloge”.
Ti se “razgovori” usredotočuju na utjecaj AI -ja, tako da će, kada se stručnjaci vrate na posao “, moći utjecati i na svoje kolege u razvoju ovih modela” da budu etičniji, rekao je. Međutim, ono što AI ne može ostaviti samo u rukama industrije, a vlade se moraju pozabaviti uporabom AI.
Isusovski otac Hans Zollner, direktor Instituta za antropologiju, rekao je da je dugo došlo do “nedostatka dosljednosti u kreiranju politika i angažmana tehnoloških kompanija koje čine ogromne planine novca, ali ne ulažu u sigurnost mladih koliko bi mogli i trebali.”
“Crkva ima važnu ulogu u ovome”, rekao je, “čak i uz svu povijest zlostavljanja koja se događala u crkvi.”
“Također imamo svoju moralnu i etičku odgovornost da podignemo svoj glas i istaknemo gdje vlade i tehnološke kompanije ne uspijevaju” smisliti dosljedna i smislena pravila ili smjernice, rekao je isusovački svećenik.
Von Braun rekao je da, budući da se napredak u AI kreće brzinom munje, svaka konferencija Nacionalnog biskupa trebala bi imati “AI Vijeće znanstvenika i praktičara iz njihove zemlje, tako da imaju savjete utemeljene na dokazima u ovom izuzetno dinamičnom polju”.
Ova bi vijeća mogla funkcionirati poput Papinskih akademija, koje pozivaju stručnjake da daju svoja nalaza i preporuke papi, rekao je. Crkva bi trebala “izgraditi takvu arhitekturu kako bi ne samo pratila, već utjecala na rizike AI” i postala otvorena za mogućnosti.
Zollner je rekao da katolička crkva “ima jedinstvenu sazivačku moć” koja može okupljati “ključne igrače koji trebaju sjediti za jednim stolom, jer je ova umjetna inteligencija i dostojanstvo djeteta u digitalnom svijetu daleko izvan kapaciteta i kompetencija jednog igrača.”
Britta Holmberg, zamjenica glavnog tajnika Svjetske zaklade za djetinjstvo, rekla je da prevencija počinje jasno govoriti o tome koliko je uobičajeno zlostavljanje djece. “Jedna od pet djevojčica i jedna od sedam dječaka na globalnoj razini utječe seksualno zlostavljanje djece. Oni su među nama.”
“Također znamo da je tehnologija dio problema, ali ona također mora biti dio rješenja”, na primjer, koristeći nove tehnologije kako bi se obratili onima koji su u najviše rizika, rekla je.
U partnerstvu s tehnološkim tvrtkama “zaista je presudno”, rekla je, “jer znamo da će ljudi koji žele zloupotrijebiti ili zloupotrijebiti tehnologiju, oni će uvijek pronaći način.”
Oni koji “razvijaju tehniku razumiju probleme, razumiju kako se to može zloupotrijebiti”, rekla je, tako da mogu pomoći onima koji pokušavaju “uvesti zaštitne mjere rano”.
Budući da je crkva utjecajna i njegovi vođe su uzori, rekla je, katolici moraju “govoriti” i povećati svijest o AI -jevim rizicima i mogućnostima. “Samo odlučivanje ne učiniti nešto jer je zastrašujuće” imat će posljedice.
Kraljica Silvia, 81, “služi kao primjer svima nama da niste prestari, nismo premalo tehnološkog pametnog da bismo se brinuli za AI” i tražimo načine na koji to može pomoći u zaštiti djece, rekao je Holmberg.
