Brazilski biskup u miru austrijskoga podrijetla Erwin Kräutler hitno upozorava na pogoršanje ekološke krize u brazilskoj regiji Amazone. „Samo dosljedna i odlučna obrana Amazonije od nemilosrdnoga iskorištavanja može osigurati opstanak kako autohtonih naroda tako i budućih generacija“, upozorava biskup emeritus Biskupije Altamira-Xingu u aktualnoj izjavi pod naslovom „SOS Amazonija!“ Progresivno krčenje šuma, nekontrolirana praksa sječe i paleži te veliki infrastrukturni projekti ne samo da ugrožavaju biološku raznolikost i staništa autohtonoga stanovništva, već odavno imaju ozbiljne utjecaje na globalnu klimu, rekao je Kräutler.
Ovaj 85-godišnjak posebno je zabrinut zbog šumskih požara koji su u tijeku u Amazoniji i Pantanalu. Unatoč cilju predsjednika Lule da Silve o „nultom krčenju šuma do 2030.“, uništavanje se i dalje povećava. „Nulta deforestacija do 2030.? To je još pet godina! Ovo vremensko razdoblje je toliko dugo da će milijuni i milijuni hektara tropske prašume do tada postati žrtve poljoprivredne proizvodnje i požara“, kritizirao je biskup. Kräutler poziva na temeljitu ponovnu procjenu ekonomskoga i političkoga tretmana Amazonije i njezinih „golemih mineralnih izvora i prirodnih bogatstava“. Otkako je razvoj započeo 1970-ih, ljudi su više puta bili žrtve nemilosrdnoga iskorištavanja. „Sukobi s domorodačkim narodima i malim poljoprivredničkim obiteljima traju i danas i još uvijek stoje mnogo ljudskih života“, rekao je Kräutler, podsjetivši između ostaloga na izgradnju Transamazonske ceste. Tada je pojam „čiste sječe“ postao sinonim za ekonomski napredak, dok su dugoročne ekološke i socijalne štete uglavnom zanemarene.
Posebno je oštra Kräutlerova kritika politike prethodne vlade Jaira Bolsonara. Bolsonaro je promicao širenje uzgoja stoke i iskorištavanje šume u Amazoniji – „on je čak odobravao nestašluke tisuća ilegalnih kopača zlata u autohtonim područjima“, rekao je Kräutler. Iako je Lula da Silva nakon povratka na mjesto predsjednika postavio ambiciozne ekološke ciljeve, do sada nije bilo uspjeha.
Kräutler također navodi potporu Vlade planiranom bušenju nafte u bazenu Amazone kao negativan primjer. Unatoč upozoravajućim izvještajima Agencije za zaštitu okoliša IBAMA o nepopravljivoj šteti koja bi mogla proizaći iz ovakvih projekata, Vlada se drži tih planova.
Drugi primjer ekološke prekomjerne eksploatacije je kontroverzna hidroelektrana Belo Monte na rijeci Xingu, čiju je izgradnju Kräutler desetljećima kritizirao. Megaprojekt je uništio ravnotežu rijeke i doveo do masovnoga preseljenja autohtonih zajednica. „Brazil treba energiju, to je bez sumnje. Ali zar ne bi bilo razumnije izgraditi manje elektrane na brojnim pritokama Xingua? One bi vjerojatno ukupno dale više energije od mamutske elektrane koja nesigurno radi mjesecima“, ističe biskup.
Zabrinjavajući je i planirani projekt iskopavanja zlata kanadske tvrtke „Belo Sun Mining Corporation“ na rijeci Rio Xingu. Korištenje otrovnoga cijanida ugrožava ljude i prirodu, upozorava Kräutler. Kritični izvještaji o okolišu bili bi potisnuti, dok bi se investicijski projekti gurali naprijed. „Pohlepni poslovni šefovi već sanjaju o astronomskim profitima, ali zaboravljaju da će zlatno blago na kraju završiti u Kanadi“, kaže Kräutler.
Istodobno, situacija autohtonoga stanovništva Amazonije postaje sve gora. Nezakonito otimanje zemlje i ekonomski motivirani čini nasilja sustavno bi potkopavali njihova Ustavom zajamčena prava na zemlju. Tek mu se nedavno obratio poglavica domorodačkoga naroda Parakana, izvještava Kräutler. Naoružane milicije prisilile su selo da napusti svoj tradicionalni teritorij.
Erwin Kräutler pripada Redu misionara Predragocjene Krvi. Od 1981. do 2015. bio je biskup Altamira-Xingu – s 350.000 četvornih kilometara, najveće brazilske Biskupije u to vrijeme. Otkako je preuzeo službu biskupa, Kräutler je neumorno radio za prava autohtonoga stanovništva i zaštitu Amazonije. Za svoj angažman nagrađen je, između ostaloga, Alternativnom Nobelovom nagradom.
(kta)
