Vijesti iz Rima, 3. veljače 2024. / 09:21
Vatikanski dikasterij za nauk vjere (DDF) objavio je u subotu bilješku o razlučivanju valjanosti sakramenata.
The novi dokument koju su potpisali papa Franjo i DDF prefekt kardinal Victor Fernández naslovljena je “Gestis Verbisque” ili “Djela i riječi”.
Fernández je u svom uvodu teksta napisao da je bilješka o sakramentima napisana „kako bi pomogla biskupima u njihovoj zadaći promicatelja i čuvara liturgijskog života partikularnih Crkava koje su im povjerene“.
“Dikasterij za nauk vjere namjerava ponuditi u ovoj bilješci neke elemente doktrinarne naravi s obzirom na razlučivanje o valjanosti slavlja sakramenata, obraćajući pozornost i na neke disciplinarne i pastoralne implikacije”, napisao je.
Tekst na 11 stranica objavljen samo na talijanskom jeziku 3. veljače ponavlja da je za sve sakramente u Katoličkoj Crkvi “uvijek bilo potrebno poštivanje materije i oblika za valjanost slavlja”.
“I materija i forma, sažeti u Zakoniku kanonskog prava, utvrđeni su u liturgijskim knjigama koje objavljuje nadležna vlast, koje se stoga moraju vjerno pridržavati, bez ‘dodavanja, uklanjanja ili mijenjanja bilo čega’”, kaže se.
U dokumentu se dodaje da samovoljne promjene bilo materije bilo forme “ugrožavaju učinkovito darivanje sakramentalne milosti, na očitu štetu vjernika” te da “strožina i poništavajuća snaga” takvih promjena. “mora se utvrditi od slučaja do slučaja.”
“Gestis Verbisque” često upućuje na doktrinalnu bilješku dikasterija iz 2020. o izmjeni sakramentalne formule krštenja, koja razjasnio da promjena riječi formule krštenja u “mi vas krstimo” poništava krštenjezahtijevajući da se za svakoga tko je kršten ovom formulom smatra da još nije primio sakrament.
Fernández piše da su 2022. godine kardinali i biskupi koji su sudjelovali na siječanjskoj plenarnoj skupštini DDF-a već izrazili zabrinutost zbog “množenja situacija u kojima su bili prisiljeni primijetiti nevaljanost slavljenih sakramenata”.
Konkretni primjeri, koje je naveo kardinal, uključuju korištenje riječi “Ja te krstim u ime Stvoritelja…” ili “U ime tvoga oca i majke… mi te krstimo”, umjesto utvrđene formule krštenja.
„Dok u drugim područjima pastoralnog djelovanja Crkve ima dovoljno prostora za kreativnost, takva se inventivnost u kontekstu slavlja sakramenata pretvara prije u ‘manipulativnu volju’ i stoga se na nju ne može pozivati”, rekao je kardinal prefekt.
“Stoga se od nas svećenika traži snaga da nadvladamo iskušenje da se osjećamo vlasnicima Crkve”, dodao je Fernández.
Kardinal je kasnije komentirao da kada svećenik djeluje “in persona Christi capitis”, to ne znači da je svećenik “gazda” sa sposobnošću izvršavanja proizvoljne moći, već da je samo Krist “‘glava tijela, Crkva’”, citirajući Kološanima 1:18.
“Čini se da je sve hitnije sazrijeti umjetnost slavljenja koja, držeći se podalje od krutog rubricizma koliko i od neobuzdane mašte, vodi do discipline koju treba poštovati, upravo kako bismo bili autentični sljedbenici”, rekao je Fernández.
Papa Franjo odobrio je tekst bilješke DDF-a tijekom privatne audijencije kod Fernándeza 31. siječnja nakon što su bilješku raspravili i jednoglasno odobrili kardinali i biskupi koji su prisustvovali nedavnoj plenarnoj skupštini dikasterija u siječnju.
Fernández i monsinjor Armando Matteo, tajnik doktrinarnog odjela dikasterija, potpisali su notu 2. veljače, na blagdan Prikazanja Gospodinova.
“Upravo konstituirajući Crkvu kao svoje mistično tijelo, Krist čini vjernike dionicima vlastitog života, sjedinjujući ih sa svojom smrću i uskrsnućem na stvaran i tajanstven način kroz sakramente”, stoji u bilješci.
„Uistinu, posvećujuća snaga Duha Svetoga djeluje u vjernicima po sakramentalnim znakovima, čineći ih živim kamenjem duhovne građevine, utemeljene na zaglavnom kamenu koji je Krist Gospodin, i čineći ih svećeničkim narodom, dionicima jednoga svećeništva. Krista.”
Courtney Mares je dopisnica Katoličke novinske agencije iz Rima. Diplomirala je na Sveučilištu Harvard, izvještavala je iz novinskih ureda na tri kontinenta i dobila je Gardnerovu stipendiju za svoj rad sa sjevernokorejskim izbjeglicama.
