“Naš prolazni život nije ništa ako nije u Presvetom Trojstvu. Ono što je za prirodu sunce, to za našu dušu mora biti Presveto Trojstvo. Moramo se ukorijeniti u Presveto Trojstvo.” To su riječi majke Klaudije Boellein, a nalaze se krupnim i svijetlim slovima otisnute na unutarnjemu ovitku knjige naslovljene “Žrtva ljubavi u žaru Euharistije: Službenica Božja, majka Klaudija Boellein, hrvatska uršulinka”. Knjiga je objelodanjena u Varaždinu 2023. godine, a napisala ju je sestra Klaudija Đuran, uršulinka, piše Marito Mihovil Letica za Vatican News.
Autorica na početku knjige ističe da njome želi predstaviti “svetački lik službenice Božje, majke Klaudije Boellein, prilično poznate hrvatskoj javnosti, ali i šire. Bog ju je iz cvjetnjaka rodnog Đakova presadio u perivoj varaždinskog samostana: ‘Mi u Bogu, i Bog u nama!’ – njezin je poziv da s njom idemo u ljubav za svojim Gospodinom.”
Osnovni biografski podatci kažu da je majka Klaudija Boellein rođena u nedjelju 17. siječnja 1875. u Đakovu; dobila je neobično ime: Jerina-Matilda. Njezin djed, Dragutin-Karlo Boellein, bio je prijatelj biskupa Josipa Jurja Strossmayera i upravnik svih biskupskih dobara. Djevojčica Jerina-Matilda se nakon očeve prerane smrti i majčine preudaje preselila s majkom, sestrom i očuhom u Zagreb. Kod prve pričesti, kada je imala 12 godina, doživjela je mistično iskustvo. Bijaše to u crkvi svetoga Vinka Paulskoga u Frankopanskoj ulici u Zagrebu. O tome je sama zapisala:
“Veliku sam milost primila na dan prve pričesti, dne 1. svibnja 1887. Kroz nekoliko sati bila sam posve odsutna zemaljskom životu, otrgnuta svemu stvorenome, a proniknuta prisutnošću Božjom. Osjećala sam Boga u sebi. Sreća moja bila je neopisiva. Ovu istu milost primila sam još dvaput u životu.”
Susrela se s osobitim ispovjednikom, Josipom Langom, koji će kasnije postati biskup. Njegov je utjecaj bio blagotvoran na pobožnu i bistru djevojčicu te je u njoj počela sazrijevati želja za duhovnim zvanjem. Godine 1904. stupila je u uršulinski samostan u Varaždinu i primila ime Marija Klaudija od Bezgrješnog začeća. Druge učenice govorile su za nju da je “sestra koja je najsličnija Isusu” i koja je “toliko dobra da rješava sve njihove probleme i nestašluke”. Prema riječima uršulinke Klaudije Đuran, “sestre i učenice osjetile su da iz nje zrači nebo”.
Godine 1929. pozvao je papa Pio XI. sve katolike da se mole i žrtvuju za obraćenje Rusije. Uz dopuštenje glavarice, sestra Klaudija Boellein odmah se dala u prikazivanje svojega života Bogu za obraćenje Rusije i za Crkvu. Prinijela se kao živa žrtva na te nakane.
Nakon brojnih križeva i iskušenja te oboljenja od tifusa, koji je ostavio trajne posljedice na njezinu zdravlju, umrla je u nedjelju 3. veljače 1952. godine. Varaždinom se odmah pronio glas: “Umrla je svetica!”. O 25. godišnjici smrti, njezini su zemni ostatci u preneseni u samostansku crkvu u Varaždinu.
Tijekom sedamdesetak godina nakon smrti službenice Božje Klaudije Boellein, dogodile su se po njezinu zagovoru brojne velike i manje milosti, uslišanja i ozdravljenja.
Knjiga sestre Klaudije Đuran “Žrtva ljubavi u žaru euharistije” objavljena je uz 150. obljetnicu rođenja službenice Božje, majke Klaudije Boellein. Knjiga ima oko 170 stranica nadahnuto napisanoga teksta te sadržava mnoštvo preglednih slikovnih priloga. (kta/rv)
