Hrvatski hodočasnici sudjelovali su 28. veljače na svetoj misu u crkvi Muke Gospodnje u Getsemanskom vrtu u Jeruzalemu te svjedočili blagoslovu mozaika urađenoga povodom stogodišnjice ponove izgradnje ove bogomolje (1924. – 2024.) znane i kao Crkva svih naroda, izvijestio je portal Katoličkog tjednika nedjelja.ba.
Misno slavlje predslavio je mons. Marin Barišić uz koncelebraciju 25 svećenika i sudjelovanje hodočasničkoga mnoštva. Uvodeći u euharistiju umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup posvijestio je smisao Kristove muke te potaknuo nazočne na zahvalnosti povjerenje u Božju providnost.
Bog je suosjeća s čovjekom
Prigodnu propovijed uputio je vlč. Ivan Benaković, profesor Svetoga pisma na đakovačkom KBF-u i jedan od vodiča u Svetoj zemlji.
U kontekstu lokaliteta gdje se Isus znojio krvavim znojem i proživljavao smrtnu agoniju, istkanuo je kako „razlog Kristove patnje i umiranja daju i smisao našoj patnji“. „Getsemanij je presa gdje stišće maslina da bi dala svoj plod – ulje. Bez toga pritiska na njezinu vanjsku formu, ne može se dobiti rod. Istu stvar treba primijeniti i na Kristov život, a i na nas… Krist je dopustio biti pritješnjen. No, to nije bilo nimalo lako – i ovdje imamo realan prikaz – pa Isus zato i moli ‘ako je moguće neka me mimoiđe čaša’“, napomenuo je vlč. Ivan te kazao kako je i u prvoj Crkvi bilo heretičnih struja koje nisu mogle prihvatiti da Bog može patiti. Stoga je objasnio kako je patnja zapravo zajednička baština cijeloga čovječanstva, ali istodobno i iskustvo u kojem se prepoznaje kako Bog suosjeća i daje snagu čovjeku.
Odatle je pozvao hodočasnike da osobne patnje i križeve prikažu Isusu te ih na taj način osmisle, nalazeći svakodnevno u Njemu snagu i utjehu.
Zahvala „getsemanskih“ franjevaca
Na završetku mise hodočasnicima se obratio gvardijan getsemanskog franjevačkog samostana fra Siniša Srebrenović poručujući kako Getsemanij u prvom redu uči poslušnosti. Potom je, u ime zajednice sedam zahvalio svima koji su doprinijeli da bude realizirana ideja obilježavanja 100 godina crkve podignute na mjestu Isusove agonije. Na osobit način spomenuo je umirovljenoga nadbiskupa Barišića kojemu je darovao kamen – dio getsemanske stijene i krunicu načinjenu od koštica maslina iz Getsemanskoga vrta. Istu je krunicu darovao i vodiču fra Tomislavu Glavniku, pokretačkoj snazi svih hrvatskih aktivnosti u smislu doprinosa Crkvi i ljudima u Svetoj zemlji; uz to uručio mu je i litografiju Getsemanskog vrta. Na osobit način, uz istu litografiju, izrekao je zahvalu kiparu Iliji Skočibušiću koji je uradio skicu za mozaik „stogodišnjice“, a autor je i uređenja interijera kapele Hrvatskih svetaca i blaženika na Pastirskim poljanama u Betlehemu.
Još jedan hrvatski trag u Getsemaniju
Nakon misnoga slavlja nazočni su se uputili izvan crkve, uz franjevački samostan, gdje je mons. Barišić obavio blagoslov mozaika koji će biti ostavljen na samostanski zid.
Kako je objasnio fra Tomislav to je bilo planirano za prošlu, 2024. godinu, ali zbog ratnih zbivanja nije došlo do realizacije.
„To činimo sada i nadovezujemo se na 1100. obljetnicu Hrvatskoga kraljevstva i velikih crkvenih sabora. Tako je taj mozaik (154×198 cm) dar Getsemanskom vrtu, ali i čast hrvatskom narodu. On nas vraća u 1691. kada su trojica Hrvata iz Bosne, točnije Sarajeva – Pavao, Antun i Jakov Branković – kupili Getsemanski vrt od muslimana i darovali ga franjevcima. Mozaik prikazuje samu crkvu Muke Gospodnje, narod koji hodočasnički ulazi u tu nju, franjevce koji su čuvari tog svetog mjesta, Getsemanskog vrta, a sve je stavljeno u okvir hrvatskog pletera, zajedno sa stiliziranim križevima pletera. Oni govore da je nama kao narodu jako stalo do Getsemanskog vrta, da ga podupiremo, održavamo i doprinosimo“, kazao je fra Tomislav podsjetivši još jedno kako je riječ o radu Ilije Skočibušića u izvedbi Centra za mozaike u Jerihonu. (kta)
