Križevački vladika Milan Stipić pozvao je vjernike da se obnove u duhu tijekom Velikog i časnog posta svete Četrdesetnice (korizme) koji, za katolike bizantskog obreda Križevačke eparhije, počinje s Čistim ponedjeljkom (3. ožujka) i traje do večeri Velike subote (19. travnja), odnosno do Pashalnog bdjenja uskrsne noći, izvijestila je Križevačka eparhija a prenosi IKA.
U skladu s kanonima Crkve i svetom predajom idealan post u vrijeme svete Četrdesetnice podrazumijeva suzdržavanje od mrsne hrane (meso), svih mliječnih proizvoda životinjskog podrijetla, ribe (osim mekušaca) te vina i ulja. Hrana (povrće, žitarice, voće i tijesto) priprema se na vodi. Jedenje biljne hrane simbolički treba nam prizivati u svijest stanje prije Adamova pada, kada je Gospod stvarajući svijet rekao: ”Evo, dajem vam sve bilje što se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna što u sebi nose svoje sjeme: neka vam budu za hranu!” (Post 1, 29). Post ne obvezuje bolesnike, trudnice, djecu ispod 12 godina i starije od 75 godina, već im se preporuča prema njihovim mogućnostima. Na svetkovinu Blagovijesti (25. ožujka) i na Cvjetnicu (Ulazak Gospodnji u Jeruzalem) dozvoljena je riba, a također i vino. Vino je dozvoljeno i nedjeljom. Uslijed suvremenog načina života, obvezujući su ipak samo prvi tjedan posta kao i Veliki i sveti tjedan, a na Čisti ponedjeljak i Veliki petak, po mogućnosti, post na kruhu i vodi. U ostale dane svatko može obdržavati post prema svojim mogućnostima. Post je osobito naglašen svake srijede i petka kada se preporuča postiti do Liturgije pretposvećenih darova na kojoj bi se trebalo pričestiti svetim Tajnama.
U Križevačkoj eparhiji ovakav strogi post nije zapovijedan u smislu da onaj koji ga ne vrši griješi ili krši crkvene kanone. Pravilo je da svatko posti onako i koliko može, uzimajući od navedenih pravila onoliko koliko uistinu može izvršiti. Cilj i smisao posta je uvijek duhovne naravi, to jest duhovno napredovanje vjernika i suobličavanje Gospodu našemu Isusu Kristu koji je i sam 40 dana postio. Stoga post služi vježbanju duha, duše i tijela u samokontroli i stjecanju vrlina poniznosti, pobožnosti i sebedarja te rastu bogoljublja i čovjekoljublja u nama. Sveti oci su stalno naglašavali da je najvažniji i najbitniji post od zla i grijeha, bez čega tjelesni post gubi svoj smisao. Tako sveti Ivan Zlatousti upozorava: ”Ako si iznutra pun zlobe, zašto si uopće tijelo mučio? Ako je u tebi zavist i ljubav prema stjecanju, ima li koristi što si pio samo vodu? Ako je duša, koja je gospodarica tijela, zabludjela, zašto kažnjavaš slugu njezinog – svoje tijelo? Ne hvali se tjelesnim postom, jer on sam ne uzdiže na nebo bez molitve i milostinje.“
U Velikom i časnom postu osobito je potrebno čistiti dušu i stoga pristupati svetoj Tajni ispovijedi, kao i svetim Tajnama pričesti. Ponedjeljak, utorak i četvrtak su a-liturgijski dani u kojima se ne služi Božanska liturgija. Srijedom i petkom se služi posebno velikoposno bogoslužje – Liturgija pretposvećenih darova – kada bi se vjernici trebali pričešćivati. Od ponedjeljka do petka na svim crkvenim službama kao i u privatnoj molitvi vjernika čine se veliki pokloni (metanije) kao osobiti pokornički čini. Klanjanje do zemlje treba nam posvijestiti da smo grješni i da imamo potrebu za Božjim milosrđem. Subotom i nedjeljom služi se redovita Božanska liturgija, s time da su druga, treća i četvrta subota u vrijeme Velikoga posta tzv. „Zadušne subote“ kada se služi liturgija i moli za sve naše pokojne.
Uz sudjelovanje na svetim službama u crkvi, vjernici su u ovo vrijeme osobito pozvani na vršenje djela ljubavi prema bližnjima, osobito prema potrebnima, u vidu davanja milostinje, iskazivanje solidarnosti i suosjećanja kao i pružanje konkretne pomoći. Post nije samo suzdržavanje od određene hrane već podrazumijeva suzdržavanje od svega što je štetno i nespojivo s najvećom zapovijedi u svetom Evanđelju, a to je zapovijed ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Sveti Bazilije Veliki kaže: „U duhovnom postu mjera je jedna i važi za sve – potpuno udaljavanje od svega što vodi grijehu“. U tu svrhu vjernici će se osobito u ovo vrijeme više posvetiti ispitu savjesti, osobnoj molitvi i duhovnom čitanju kako bi izgradili svoju vjeru i obogatili svoj duhovni život. Sve što u vrijeme Velikoga posta činimo treba nas voditi ka istinski radosnoj proslavi Pashe Gospodnje – Uskrsa, najveće svetkovine kršćana, u kojoj nam se nudi predokus one vječne pashalne gozbe na nebesima.
Neka je svima blagoslovljen Veliki i časni post svete Četrdesetnice i plodonosan hod prema Uskrsu.
Vladika Milan Stipić, biskup križevački
