Prigodom spomendana blaženog fra Alojzija Palića, sina Janjeva, u četvrtak 20. veljače u samostanskoj crkvi Bezgrješnog Začeća BDM u Zagrebu svečano misno slavlje predvodio je sisački biskup Vlado Košić.
Misno slavlje započelo je ulaznom procesijom i obrednim kađenjem. U svojoj homiliji biskup Košić spomenuo se bl. fra Alojzija Palića za kojega se prvi put slavi spomendan nakon proglašenja blaženim.
“Poštovana i draga braćo i sestre, u subotu, 16. studenog u Skadru u Albaniji, pod misnim slavljem koje je u katedrali Sv. Stjepana predvodio prefekt Dikasterija za kauze svetaca kardinal Marcello Semeraro, blaženim su proglašeni fra Alojzije Palić i don Ivan Gazula. Tu su u zajedništvu s kard. Semerarom, uz brojne nad/biskupe, bili su i vrhbosanski nadbiskup metropolit mons. Tomo Vukšić i mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić. Tko je bio fra Alojzije Palić? O njemu se malo zna, a on je naš zadnji proglašen blaženik. K tome, drugi bl. franjevac Janjevac. Alojzije Palić rođen je kao Matej, 20. veljače 1877., u Janjevu, hrvatskom katoličkom mjestu na Kosovu gdje je živjela njegova obitelj. Roditelji su mu bili Toma Palić i Paulina, rođena Đurić. Po dolasku u franjevački red, Matej 23. rujna 1896. dobiva redovničko ime Alojzije. Studij filozofije završava u Skadru (Albanija), a teološko obrazovanje stječe u Bologni i Parmi. Svečane zavjete položio je 1901., a za svećenika je zaređen 1902.”.
“Služio je u Albaniji, u Skadarskoj nadbiskupiji, i na Kosovu kao župnik (Đakovica) te rektor hospicija u Peći i Glođanama. Bilo je to teško vrijeme. U tijeku su bili tzv. balkanski ratovi, za vrijeme kojih su srpske i crnogorske vojne postrojbe počinile strašne zločine nad albanskim i hrvatskim stanovništvom Kosova i Albanije, nad muslimanima i katolicima. Kao župnik u Glođanama fra Alojzije Palić se suprotstavio nasilnom pokrštavanju muslimana u okolnim selima, od strane pravoslavaca. Zbog toga je uhićen 4. ožujka 1913. godine te je nekoliko dana proveo u zatvoru u Peći gdje je pretučen i mučen te prisiljavan odreći se svoga svećeništva i katoličke vjere, kako bi prešao na pravoslavnu vjeru. Ubijen je već prije suđenja, 7. ožujka 1913., od strane crnogorskih vojnika blizu sela Janoš”, rekao je biskup Košić.
“Njegovo tijelo je nađeno i preneseno u crkvu u Zjumu, na jugozapadu Kosova. Imao je samo 36 godina. Sjećanje na njega održali su hrvatski vjernici rodom iz Janjeva, a 2002. u Skadarskoj je biskupiji – u okviru kauze 40 mučenika ubijenih zbog mržnje prema katoličkoj vjeri od 1913. do 1974. u Albaniji – započeo proces za njegovu beatifikaciju. Dana 5. studenoga 2016. u Skadru je beatificirano 38 albanskih mučenika, među kojima su i Hrvati fra Serafin Glasnović Kodić i don Anton Muzić. Zaseban proces za fra Alojzija nastavljen je 9. ožujka 2012. u Rimu. Papa Franjo odobrio je 20. lipnja 2024. da prefekt Dikasterija za kauze svetaca kardinal Marcelo Semeraro objavi dekret o mučeništvu iz mržnje prema vjeri sluge Božjega fra Alojzija Palića”, rekao je propovjednik.
Osvrnuvši se na pročitane riječi iz Knjige mudrosti o dušama pravednika koji su u ruci Božjoj biskup Košić naglasio je da tim riječima Sveto pismo “uči gledati ljude i događaje Božjim očima. Doista, za naše ljudske oči, odlazak pravednika s ovoga svijeta, i to pod mukama, u velikim kušnjama, čini nam se kao nesreća i propast. Ali Mudrac kaže da je to tako za bezbožničke oči. Oni koji ne vjeruju tako doživljavaju tragične događaje u kojima umiru i odlaze s ovog svijeta pravednici. Za Božje oči, i one koji pokušavaju gledati na božanski način događaje i ljude, to nije tako. Naprotiv! Oni koji su prošli kroz velike nevolje, u miru su jer ih je Bog našao da su ga dostojni… njima dapače povjerava da sude druge i da s njim u vijeke kraljuju.
“U poslanici sv. Pavla Rimljanima (Rim 8,18-23) apostol govori kako „sve patnje sadašnjega vremena nisu ništa prema budućoj slavi koja se ima očitovati u nama.“ I tu dodaje kako i sve stvorenje čezne sudjelovati u slobodi i slavi djece Božje. O čovjeku dakle ovise i stvorovi, i oni su pozvani na proslavu, ali čekaju kako će se ponijeti čovjek. Na nama ljudima je odgovornost i za spasenje čitave zemlje, pa i svemira. Ako mi svojim životom, i smrću, proslavimo Boga, i sve će stvorenje biti spašeno. Mogli bismo tako reći: po svetosti naših svetih i blaženih, proglašenih i neproglašenih, i naša zemlja Hrvatska postala je sveta. I Kosovo, i sve zemlje u kojima su živjeli i žive sveti Hrvati i drugi sveci… i fra Alojzije je jedan od njih. Kao i sveti naš blaženik Alojzije Stepinac, koji je također svojom žrtvom i ljubavlju prema Bogu duboko obilježio našu Domovinu, naš narod i našu prošlost, sadašnjost i budućnost. Po svetim ljudima i zemlja se posvećuje”, istaknuo je propovjednik.
“Fra Alojzije je proživio: i progon i smrt. A to da se zalagao za muslimane i njihovu slobodu vjere, bilo je Božje nadahnuće jer nasilno krštenje pred Bogom ništa ne vrijedi, a pravoslavci su željeli njegove susjede muslimane na silu učiniti pravoslavnima, pa onda i njega, no on je radije pristao na mučenje i smrt nego da izda svoju Crkvu i Krista. Bili su to doduše krvavi balkanski ratovi, ali nije li i nedavni Domovinski rat bio zapravo zametnut s Balkana, da bi se balkaniziralo i Hrvatsku, no to bi značilo za nas Hrvate gubitak katoličkog identiteta i europske pripadnosti. I zato smo se morali braniti i s neviđenom hrabrošću uspjeli opstati, što je očito bila Božja volja. Pa premda nas i danas neki stavljaju na Balkan, mi nikada to nismo bili ni zemljopisom ni srcem ni vjerom, ni mentalitetom. To je zapravo mentalitet nasilja i progon neistomišljenika”, naglasio je Košić.
“Fra Alojzije Palić bio je svjestan svojeg identiteta i hrabro je odlučio ostati vjeran Bogu i Crkvi katoličkoj. Zanimljivo je da je poginuo od ekstremnih pravoslavaca, a danas ga ni Albanci (svi) ne poštuju jer ga proglašavaju albanskim blaženikom. On je ipak sačuvao i svoj katolički i hrvatski identitet. Hrvatski i janjevački blaženik danas je posebno čašćen u Kistanjama, u župi Zadarske nadbiskupije, gdje živi zajednica katoličkih Hrvata doseljenih iz Janjeva. Ali i u Zagrebu, osobito u zagrebačkoj Dubravi živi znatan broj Hrvata Janjevaca, pa i u mojoj Sisačkoj biskupiji, osobito u Dumačama, župi Gora kod Petrinje”, rekao je biskup Košić te na koncu homilije izrekao molitvu bl. fra Alojziju Paliću. Gospodine Bože, ti si blaženoga fra Alojzija pozvao da ti služi kao svećenik u savršenstvu redovničkoga života. On je ljubav i vjernost prema tebi posvjedočio mučeničkom krvlju. Daj da sveta Crkva ovoga tvoga blaženika ubroji među svete tvoje da i mi po njegovu zagovoru postignemo milost za koju te molimo i vječno spasenje. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
