U tradicionalnom obraćanju članovima Tribunala Rimske rote povodom otvaranja sudske godine, u petak 31. siječnja papa Franjo je istaknuo da se „ove godine obilježava deseta obljetnica dvaju motu proprija, ‘Mitis Iudex Dominus Iesus’ i ‘Mitis et Misericors Iesus’, kojima je reformiran proces za proglašenje ništavosti ženidbe“, piše IKA.
Kako je rekao Sveti Otac, „postojanje potrebe za promjenom pravila koja se odnose na postupak utvrđivanja ništavosti izrazili su sinodski oci, okupljeni na Izvanrednoj skupštini 2014. godine, kada su tražili da se spomenuti procesi učine pristupačnijim i bržim.“
Papa je istaknuo da je bilo prikladnije nego ikad da se dogodi obraćenje pravosuđa, kako bi se na najbolji način odgovorilo onima koji se obrate Crkvi da rasvijetle svoju bračnu situaciju. Pritom je dodao da „želi da dijecezanski biskup bude u središtu reforme. Naime, biskupova je odgovornost provođenje pravde u Biskupiji, bilo kao jamca blizine sudova i nadzora, bilo kao suca koji mora odlučivati u slučajevima kada je ništavost očita, tj. kroz kraći proces kao izraz brige za spas duša.“
Sveti Otac je potaknuo i da se djelatnost sudova više uključi u pastoral biskupije, upućujući biskupe da vjernike bolje upoznaju s postojećim lijekovima za rješavanje situacije u kojoj se nalaze i naglasio da je važno „osiguranje besplatnih postupaka, da Crkva tako očituje besplatnu ljubav Krista po kojemu smo svi spašeni. Osobito se biskupova briga vidi u zakonitoj uspostavi biskupijskog suda, na kojem će raditi i klerici i laici – dobro formirani i prikladni za ovu službu, a za koje će biskup brinuti da svoj posao rade pravedno i marljivo.“
Reformu vodi – i njezinu provedbu mora pratiti – briga za spasenje duša. Mnogi vjernici – koji traže jasnoću u pogledu istine o svom osobnom stanju i, posljedično, u vezi mogućnosti punog sudjelovanja u sakramentalnom životu – očituju bol i nadu. Za mnoge koji su „proživjeli nesretno bračno iskustvo, provjera valjanosti ili nepravomoćnosti ženidbe predstavlja važnu mogućnost; i tim ljudima se mora pomoći da ovaj put prođu što je lakše moguće“, pojasnio je Sveti Otac.
„Pravila postupka moraju jamčiti određena prava i temeljna načela, ponajprije pravo na obranu i presumpciju valjanosti braka“, dodao je Papa i podsjetio na riječi Benedikta XVI. Rimskoj roti 2006. godine, da „svrha procesa nije nepotrebno komplicirati život vjernicima, niti pogoršavati njihovu svadljivost, već samo služiti istini.“
Rimski prvosvećenik istaknuo je i da „nedavna reforma nije imala za cilj pogodovati ništavosti ženidbe, nego brzini procesa, kako srca vjernika koji čekaju razjašnjenje vlastitog stanja ne budu dugo pritisnuta tamom sumnje“. „Da bi se izbjegla prekomplicirana procedura, uklonio sam potrebu za dvostrukom presudom i potaknuo brže odlučivanje u slučajevima u kojima je ništavost očita, težeći dobru vjernika i želeći donijeti mir njihovoj savjesti. Reforma je izazov vašoj razboritosti u primjeni pravila i zahtijeva dvije velike kreposti: razboritost i pravednost, a obje moraju biti nadahnute milosrđem“, protumačio je papa Franjo.
„Svaki protagonist procesa bračnoj i obiteljskoj stvarnosti prilazi s poštovanjem, jer obitelj je živi odraz zajedništva ljubavi koja je Trojstveni Bog. Nadalje, supružnici sjedinjeni u braku primili su dar nerazrješivosti, što nije cilj koji se može postići vlastitim naporima, ali nije ni ograničenje njihove slobode, već obećanje od Boga, čija vjernost ljudima to čini mogućim. Vaše djelo razlučivanja o postojanju ili nepostojanju valjanosti ženidbe je služba u spasenju duša, a vjernicima omogućuje spoznaju i prihvaćanje istine osobne stvarnosti. Zapravo, svaka pravedna presuda o valjanosti ili ništavosti braka je doprinos kulturi nerazrješivosti u Crkvi i u svijetu“, istaknuo je Sveti Otac.
„Crkva vam povjerava zadatak velike odgovornosti, ali ponajprije velike ljepote: pomoć u pročišćavanju i obnovi međuljudskih odnosa. Kontekst jubileja u kojem se nalazimo ispunjava vas nadom koja ne razočarava“, zaključio je Papa. Na kraju je na sve okupljene ‘hodočasnike u nadi’ zazvao milost radosnog obraćenja i svjetlo kojim će pratiti vjernike prema Kristu, krotkom i milosrdnom Sucu. (kta/ika)
