Nacionalni ravnatelj Njemačke biskupske konferencije za dušobrižništvo na drugim jezicima i obredima Lukas Schreiber naglasio je želju Crkve u Njemačkoj da Hrvati budu više u središtu crkvenog života u toj zemlji.
Schreiber, koji je u ponedjeljak 20. siječnja sudjelovao kao gost na zajedničkom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine u Zagrebu, za Hrvatsku katoličku mrežu naglasio je izvrsnu suradnju s tim dvjema biskupskim konferencijama, piše IKA.
„Suradnja s Hrvatskom biskupskom konferencijom i Biskupskom konferencijom BiH funkcionira izvrsno“, rekao je. To se, prema njegovim riječima, odnosi na suradnju s nacionalnim ravnateljem Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu Tomislavom Markićem, kao i na procese imenovanja hrvatskih dušobrižnika u Njemačkoj. „U tom sam pogledu, to sam danas rekao i biskupima, vrlo zahvalan za tu uzornu suradnju, uključujući i formalni kontekst“, naglasio je Schreiber.
Njemačka biskupska konferencija nedavno je objavila Smjernice za dušobrižništvo na drugim jezicima i obredima, u kojima se potiče snažnija integracija katolika migranata u mjesnu Crkvu u Njemačkoj. Hrvati u Njemačkoj ubrajaju se među najbolje integrirane skupine stranaca, a istodobno hrvatske katoličke misije za njih predstavljaju kutke zavičaja. Schreiber poručuje kako nove smjernice „žele izričito nastaviti s praksom da postoje mjesta na kojima se Hrvati u Njemačkoj osjećaju doma i udomaćeni su u Crkvi. U smjernicama piše da su potrebni vlastiti prostori, konkretno to su zajednice na materinskom jeziku u Njemačkoj i zajednički prostori gdje ljudi iz zajedničke kulturološke pozadine, sa zajedničkim materinskim jezikom mogu zajedno slaviti liturgiju, zajedno moliti, gdje zajedno mogu razgovarati i slaviti. Ti su prostori i dalje potrebni i dalje će postojati“, naglašava.
Istodobno, naglašava, „potrebno je ciljano podupirati prostore stvaranje interkulturalnog zajedništva. Jer težište ponekad možda ide za tim da se čovjek dobro osjeća u svom malom vlastitom prostoru i ne poduzima se korak prema drugome, a to se treba poticati, kako bi se podupiralo, njegovalo i moglo doživjeti univerzalno katoličko zajedništvo koje prelazi granice jezika, kultura, tradicija i nacionalnosti“.
Njemački nacionalni ravnatelj za dušobrižništvo na drugim jezicima i obredima nada se da će nove smjernice Njemačke biskupske konferencije dovesti i do odgovarajućih konkretnih mjera u njemačkim biskupijama. „Prilike u biskupijama vrlo su različite, vrlo je različit i strukturni raspored zajednica na materinskim jezicima u biskupijama. Utoliko se na razini biskupske konferencije nije moglo detaljno odrediti kako bi nešto trebalo ubuduće izgledati. To je sad provedbeni rad u biskupijama koji ćemo u idućim tjednima, mjesecima i godinama pratiti i podupirati. Dakle, vjerujem i nadam se da će biti konkretnih provedbenih koraka“, zaključio je.
Schreiber je naposlijetku u razgovoru za Hrvatsku katoličku mrežu izrazio želju da Hrvati katolici kao zajednica u Njemačkoj daju snažniji pečat mjesnoj Crkvi u toj zemlji. „Hrvatske zajednice u Njemačkoj vrlo su žive. Mislim da Hrvati vjernici koji žive u Njemačkoj daju pečat Crkvi i, što je cilj ovih smjernica, želimo poticati da budu vidljiviji u Crkvi općenito“. Ta se želja odnosi općenito na vjernike iz različitih zemalja u Njemačkoj. Hrvati pritom, naglasio je, imaju vrlo važnu ulogu jer su „velika skupina, treća po veličini katolička migrantska skupina u Njemačkoj i vrlo su vitalna skupina, s velikim udjelom u bogoslužju, s velikom pobožnošću i bilo bi šteta kad bi bili na rubu Crkve u Njemačkoj“. Njemačka biskupska konferencija želi Hrvate privući u središte Crkve u toj zemlji. “Oni trebaju i tome se nadamo, više nego dosad davati pečat Crkvi u Njemačkoj i preuzeti odgovornost u Crkvi i time suoblikovati Crkvu u Njemačkoj“, zaključio je Schreiber. (kta/ika)
