U kontekstu katastrofa i sukoba odgovornost je na svima, a posebno na vjerskim vođama: „Valja voditi čovječanstvo da se odrekne nasilja i da prigrli kulturu mira”. To je uglavnom ono što je Papa istaknuo, tijekom svog putovanja u Mongoliju u rujnu 2023., predstavnicima različitih vjeroispovijesti okupljenih zajedno s njim na pozornici Kazališta Hun, kazališta u obliku nomadskog šatora u Ulaanbaataru.
Sjećanje na taj događaj, jedan od najvažnijih trenutaka apostolskog putovanja pape Franje u Mongoliju, koju je tada prvi put posjetio jedan papa, popratilo je kratki govor koji je Papa uputio budističkom izaslanstvu iz Mongolije, koje je primio u audijenciju u Apostolskoj palači 13. siječnja. Izaslanstvo su dopratili opat samostana Gandantegchinlen, časni D. Javzandorj i kardinal Giorgio Marengo, apostolski prefekt Ulaanbaatara, izvještava Vatican News.
Prijateljstvo između Svete Stolice i “plemenitog” mongolskog naroda
Bio je to prvi posjet budističke zajednice Vatikanu, većinske religije u toj azijskoj zemlji, u kojoj katolika, zahvaljujući djelu evangelizacije, obnovljenom iz ruševina komunizma, ima nešto više od 1200. Međutim, Mongolija je zemlja dijaloga i mirnog suživota. Sâma prisutnost budističkoga izaslanstva u Rimu – primijetio je papa Franjo – poseban je znak prijateljskih i trajnih odnosa između Svete Stolice i plemenitog mongolskog naroda. Pravo je to prijateljstvo koje je – kako je rekao papa Franjo – imao privilegiju iskusiti tijekom spomenutog 43. apostolskog putovanja.
Susret s vjerskim vođama u Ulaanbaataru
Papa se u mislima vratio na susret, održan 3. rujna 2023., s jedanaest poglavara različitih vjera. Onaj na kojemu je govorio o služenju religija dobru te istaknuo da se vjera ne smije miješati s nasiljem. Toga smo dana s predstavnicima raznih religija razmišljali – kazao je papa Franjo – o dubokoj duhovnoj čežnji svih muškaraca i žena, koju možemo usporediti s velikim zajedništvom braće i sestara koji kroz život koračaju očima upravljenima prema nebu. Papa je stoga svoje goste pozdravio – kako je rekao – kao brat svih vas, u ime našega zajedničkog vjerskog traženja.
Vjerska obnova i demokratska tranzicija
Vraćajući se još dublje u prošlost, Sveti je Otac podsjetio na teško, ali istodobno cvatuće razdoblje ’90-ih godina prošloga stoljeća, kada je nakon pada režima Mongolija prošla kroz duboku vjersku obnovu. Zahvaljujući također predanosti i prinosu budizma – primijetio je Papa te dodao – Oživljavanjem tradicionalnih duhovnih praksi i njihovim integriranjem u razvoj nacije, Mongolija je povratila svoju bogatu vjersku baštinu, pokazujući istodobno svoje napore za uspješnu demokratsku tranziciju.
Zauzimanje za vjersku slobodu i dijalog
I ne samo to. Za pohvalu je – prema Papinim riječima – također zauzimanje za vjersku slobodu i dijalog među različitim vjeroispovijestima koje je njegovalo sredinu uzajamnoga poštovanja svih tradicija, podupirući društvo obogaćeno ne samo materijalnim blagostanjem, nego i temeljnim vrijednostima bratske solidarnosti. Promičući te vrijednosti, religije imaju bitnu ulogu u izgradnji pravednoga i povezanoga društva – napomenuo je Papa.
Konkretno djelovanje u svrhu mira
Sveti se Otac potom osvrnuo na Jubilej, koji je u kršćanskoj tradiciji vrijeme hodočašća, pomirenja i nade. U kontekstu obilježenom prirodnim katastrofama i ljudskim sukobima, ova Sveta godina – istaknuo je papa Franjo – podsjeća nas na zajednički cilj izgradnje mirnijega svijeta, koji promiče sklad među narodima i prema našem zajedničkom domu. Univerzalna želja za mirom izaziva sve nas da konkretno djelujemo; posebice, kao vjerski vođe ukorijenjeni u svojim učenjima, imamo odgovornost voditi čovječanstvo da se odrekne nasilja i da prihvati kulturu mira.
Na kraju je Papa izrazio nadu da će im njihov boravak u Rimu biti ugodan i obogaćujući te da će susret, koji je potom uslijedio, s Dikasterijem za međureligijski dijalog biti prilika za produbljivanje suradnje u promicanju društva utemeljenoga na dijalogu, bratstvu, vjerskoj slobodi, pravednosti i društvenom skladu. (kta/rv)
