U drevnom samostanu Majke Božje Snježne u Kamenskom iz 1404. godine u srijedu 15. siječnja okupili su se pavlini da s vjernicima proslave svoga nebeskog zaštitnika.
Iako pavlinski red nije osnovao sveti Pavao Prvi Pustinjak (227.-341.), već gotovo 1000 godina kasnije i na drugom kontinentu bl. Euzebije Ostrogonski, pavlinski red slavi ga kao svoga zaštitnika i uzora nadahnjujući se njegovim životom. Stoga se pavlini svake godine pripremaju za svetkovinu svoga zaštitnika posebnom devetnicom koja se sastoji od srednjovjekovnih himana, litanija i razmatranja. Takvom pripravom i postom dan prije svetkovine pavlini žele častiti svoga nebeskog zaštitnika, izvijestila je Informativna katolička agencija.
Proslava na samu svetkovinu proslavljena je u samostanu Kamenskom svečanom svetom misom poldanicom koju je predvodio fra Siniša Pucić iz Franjevačkog samostana Presvetog Trojstva u karlovačkoj Zvijezdi. U propovjedi je istaknuo da nakon betlehemske spilje, danas našu pažnju privlači spilja sv. Pavla u egipatskoj pustinji, koja je njegovim dugotrajnim i ustrajnim životom u molitvi i postu zasjala novim svjetlom koje je obasjalo Crkvu u proteklih 16 stoljeća. Hrabrost je krasila sv. Pavla da se odvaži na pustinjaštvo i tako predao Bogu svoj život. Pustinja je za svijet beskorisno mjesto u kojem je današnji svetac, prvi pustinjak, stekao sve, jer je pronašao Boga. I mi smo pozvani u ovom vremenu zagušenom bukom svijeta otići u tišinu pustinje svoje svakodnevnice, te tako neprestano osluškivati što nam Bog govori, kako i nas želi posvetiti u našem kršćanskom pozivu. Umjesto portala i društvenih mreža više vremena u ovoj godini posvetimo čitanju Biblije ili svetačkim životopisima u kojima ćemo pronaći novu snagu za život.
U večernjim satima slavljena je misa za djecu s blagoslovom djece, kako je predviđeno običajima reda. Sam sveti Pavao je u mladoj dobi ostao bez roditelja te je time još više u Bogu otkrio svoga Oca, a pred progonima je pobjegao u pustinju, u Očevo naručje. Stoga se u mnogim krajevima časti kao zaštitnik djece. Na misi je sudjelovao lijep broj vjernika te svećenici karlovačkog dekanata predvođeni mons. Antunom Senteom ml., kao i ostalim svećenicima.
Ove godine pada i 800.-ta godišnjica prve potvrde pavlinskoga reda. Naime, 1225. godine je pečuški biskup Bartolomej le Gross posebnom ispravom i fundacijskim listom potvrdio pustinjake sv. Pavla Prvog Pustinjaka kao zajednicu biskupijskog prava u svojoj biskupiji. Time je po prvi puta uređena današnja pavlinska zajednica, dobivši propise i upute za svakodnevni život. Nakon ove potvrde pavlinski red se počinje organizirati i širiti. Pavlinski povjesničari smatraju biskupa Bartolomeja suosnivačem bijelih fratara.
(kta/ika)
