29. siječanj 2024.
O stotoj obljetnici smrti Franje Štefanovića, članovi Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Jelačić“ iz Petrovaradina, predstavnici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini položili su 25. siječnja cvijeće na njegov grob na Trandžamentskom groblju u Petrovaradinu i pomolili se za njega.
.jpg)
PETROVARADIN (TU) – Franjo Štefanović se rodio u Petrovaradinu 13. ožujka 1879. godine. Učiteljsku školu, nakon petrovaradinske pučke škole, završio je u Osijeku 1897. godine. Prve skladbe skladao je tamo, ali i u mjestima u Srijemu u kojima je službovao kao učitelj: Starom Slankamenu, Čereviću i Petrovaradinu. Vrativši se 1906. u Petrovaradin, nastavlja tu učiteljski posao i glazbeno djelovanje. Od 1907. narednih osam godina bio je zborovođa Hrvatskoga pjevačkoga društva „Neven“. Godine 1909. i 1910. pohađa Glazbenu školu u Zagrebu. Napisao je 71 skladbu za muške zborove i 37 skladbi za mješovite. Ima i petnaest samopjeva za glas i klavir te jednu skladbu za solo-pjevače i mješoviti zbor uz pratnju klavira. Sačuvano je i njegovih 22 dječje skladbe. Napisao je i dvadesetak fuga za klavir i kratki klavirski komad „Laku noć“.
Štefanović je, osim obimnoga opusa u domenu svjetovne glazbe, bio i crkveni skladatelj. U okviru glazbene zaostavštine u domeni crkvene glazbe, ostavio je 17 originalnih skladbi i tri harmonizacije. Među originalne skladbe ubraja se i pet misa te različite popijevke za glas i orgulje, za muške i mješovite zborove. Nije imao redovitu orguljašku službu, no svirao je orgulje u svim petrovaradinskim župama, najčešće u crkvi Gospe Tekijske.
Umro je iznenada, u 45. godini života od galopirajuće tuberkuloze, 26. siječnja 1925. godine, i sahranjen je u Petrovaradinu.
Djelo isključivo za djecu
Skladao je veliki broj dječjih pjesama, no veliki je broj i uništio. Za djecu je želio mnogo više. Želio im je podariti djelo koje bi bila dinamičnije i u pjesmi i u pokretu. Želio je pravo djelo za djecu. Prvu operu „U Vilinoj gori“ Štefanović je napisao i izveo sa svojim učenicima 1918. godine. Iduće godine skladao je operu „Šumska kraljica“ na riječi Mihovila Peitza, njegovo najpopularnije i najizvođenije djelo. Dao ju je tiskati 1922. u Novom Sadu i posvetio svojem sinu Dinku. Drugo je izdanje priređeno 1972. u Novom Sadu, a redigirao ga je Stanislav Preprek.
Da je Šumska kraljica uistinu prva opera za djecu potvrdila je svojim istraživanjima skupina glazbenih stručnjaka na čelu s poznatim muzikologom,.jpg)
Subotičaninom rodom, Albom Vidakovićem 1960-ih godina. Jedini Štefanovićevi biografi i vrednovatelji njegova djela, a kasnije i čuvari notnih zapisa bili su dugo godina petrovaradinski Hrvati i glazbenici Stanislav Preprek i Rajković. Poslije II. svjetskog rata izvođenje Štefanovićevih djela bilo je zanemareno, sve do 1956., kada je glazbeni odgoj u Petrovaradinu preuzela nastavnica Mihaela Grginčević. Zahvaljujući njoj nastaje pravi preporod Štefanovićevih dječjih pjesama, izvođenih prvenstveno u Petrovaradinu, a onda i u mnogim mjestima u tadašnjoj državi. Tihomir Tapavica još je jedan glazbeni pedagog i nastavnik u osnovnoj školi u Petrovaradinu, negdašnji urednik dječjeg časopisa Cvrčak, koji je objavljivao Štefanovićeve dječje skladbe. Zahvaljujući Tapavici, Štefanoviću je podignut i nadgrobni spomenik prigodom 90. obljetnice njegova rođenja. Godine 1979. u Osnovnoj školi „Vladimir Nazor“ (danas se zove „Jovan Dučić“) u Petrovaradinu, svečano je proslavljena 100. obljetnica Štefanovićeva rođenja i tom prigodom otkrivena mu je spomen-ploča (na hrvatskom jeziku) u zgradi škole.
Nakon potonje trodesetljetne stanke, „Šumska kraljica“ ponovno živi od 2013. godine. HKPD „Jelačić“, te predsjednik udruge Petar Pifat napose, je te godine započelo suradnju s Osnovnom glazbenom školom „Isidor Bajić“ u Novom Sadu. Od tada do danas ravnateljica zbora i solistica je prof. Ana Kovačić i od te godine opera je izvođena na različitim mjestima u Vojvodini i Hrvatskoj.
Štefanović danas
Djelo Franje Štefanovića otkriveno je i prezentirano na zadovoljavajući način, zahvaljujući maru HKPD „Jelačić“ i njegova tadašnjega predsjednika Pifata, u novije vrijeme i Zaklade „Spomen-dom bana Josipa Jelačića“.
U nakladi HKPD-a „Jelačić“ 2019. godine objavljena je monografija „Franjo Štefanović – kralj opere za djecu“ čija je autorica povjesničarka iz Zagreba .jpg)
podrijetlom iz Petrovaradina Ivana Andrić Penava, a urednik Petar Pifat. Godine 2020. „Jelačić“ je objavio CD s djelima koje je skladao Štefanović. Nosač zvuka nazvan je „U kolo, braćo“, po naslovu himne Hrvatskoga pjevačkog društva „Neven“ iz Petrovaradina kojem je Štefanović ravnao. Nastao je uz angažiranje „Jelačićeva“ zbora pod ravnanjem Vesne Kesić Krsmanović, kojem su pomogli solisti opere Srpskog narodnog kazališta. Glazba je bila izvođena i snimana u crkvi Gospe od mira u Srijemskim Karlovcima, uz orguljašku pratnju Vlaste Pokas.
Prva publikacija koju je objavila Zaklada „Spomen-dom bana Josipa Jelačića“ iz Petrovaradina bila je knjižica „Fenomen dečijih opera Franje Štefanovića“ (2022.), urednika Darka Polića, na hrvatskom i srpskom jeziku. Knjižica je, ustvari, bila uvod u novu postavku opere “Šumska kraljica“ koja je izvedena 8. svibnja 2022. godine u Novom Sadu, u Kulturnoj stanici „Egység“, u okviru programa Europske prijestolnice kulture, a neposredni je povod bila 100. obljetnica njezine praizvedbe u Petrovaradinu.
Sjećanje na Štefanovića Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata uvrstio je u obilježavanje Godine velikana iz redova ovdašnjih Hrvata.
Marko Tucakov
Fotografije: Hrvatska riječ
