Katolici se protive zabrani društvenih medija u Australiji: ‘Praznina u duhovnim životima naše djece’

Osoblje CNA, 2. siječnja 2025. / 06:00 ujutro

Australski zakonodavci nedavno su šokirali svijet donošenjem zakona — prvog te vrste u svijetu — koji će djeci mlađoj od 16 godina zabraniti pristup uobičajenim društvenim mrežama kao što su Facebook, Instagram, X i TikTok.

The Amandman o sigurnosti na internetu (Social Media Minimum Age) Act 2024, koji je žurno uveden kroz australski parlament i usvojen krajem studenog, trebao bi stupiti na snagu 10. prosinca 2025. Uvodi novčane kazne od desetaka milijuna dolara tvrtkama društvenih medija ako ne ispune kako bi na odgovarajući način provjerili dob svojih korisnika i poduzeli razumne korake kako bi spriječili da djeca mlađa od 16 godina imaju račune.

Plan ima izvukao i pohvale i kritike s raznih strana svijeta kao komentatori različitih pozadina i ideologija — uključujući mnoge katolike — pokušavaju procijeniti prikladnost takve zabrane i hoće li, u praksi, doista funkcionirati.

Nadbiskup Peter Comensoli iz Melbournea, koji vodi najveću australsku nadbiskupiju, rekao je za CNA da je Crkva u Australiji aktivno angažirana u zagovaranju i proaktivnom pomaganju roditeljima da zaštite svoju djecu na internetu, uključujući od mogućih negativnih učinaka društvenih medija i korištenja pametnih telefona. Rekao je da je nadbiskupija poduzela korake kako bi obučila učitelje i roditelje o važnosti “kibersigurnosti” te je ove godine sazvala eSafety Summit s više od 120 edukatora iz cijele nadbiskupije kako bismo čuli od stručnjaka na tom području o najboljim načinima rada s učenicima koristeći tehnologiju.

Nadbiskup je istaknuo ključnu ulogu roditelja kao primarnih odgojitelja svoje djece, za koje je rekao da bi trebali aktivno sudjelovati u zaštiti djece od internetskih šteta, posebice pornografije i internetskog nasilja.

“Roditelji dijele sa mnom da može biti teško zaštititi svoju djecu od potencijalnih šteta društvenih medija kada osjećaju da im uskraćuju nešto što njihovi vršnjaci koriste”, rekao je Comensoli za CNA u pisanim odgovorima na pitanja.

„Međutim, postoji mnogo primjera područja života u kojima je zajednica jasno rekla da djecu treba zaštititi. Alkohol i vožnja dva su primjera koja padaju na pamet u kojima zakon ograničava pristup djeci… Društvene mreže vidim na sličan način. Imati svijet na dohvat ruke može postići mnogo dobra, ali djeci je potrebno vrijeme da sazriju kako bi mogli pravilno razumjeti kako ga dobro koristiti.”

U lipnju 2024 podnošenje iz Australske katoličke biskupske konferencije u sklopu revizije državnog Zakona o online sigurnosti iz 2021., koji je potpisao Comensoli u svojstvu predsjedatelja Povjerenstva australskih biskupa za život, obitelj i javni angažman, usredotočeno uglavnom na “hitno” treba zaštititi djecu od online pornografije.

Biskupi su u podnesku snažno pozvali vladu da provede dobnu provjeru posebno za internetsku pornografiju, dok su također zagovarali daljnje osnaživanje roditelja kroz obrazovanje i resurse. Biskupi su također napisali da se tvrtke koje se bave društvenim mrežama moraju smatrati zakonski odgovornima za brigu o sprječavanju pristupa djece štetnom sadržaju.

Comensoli je komentirao za CNA da zdrav pristup tehnologiji poput društvenih medija znači tretiranje iste ne samo kao “izvora štete”, već i kao alata za “dijeljenje Krista sa svijetom”. No, kao i sve alate, “moramo naučiti kako ih ispravno koristiti”, rekao je Comensoli.

Nadbiskup je zaključio rekavši da Crkva može pomoći mladima da njeguju zdrav odnos s tehnologijom poticanjem duhovnog promišljanja i primjenom glavnih vrlina — umjerenosti, razboritosti, pravednosti i hrabrosti — u online interakcijama.

“Crkva ima puno toga za ponuditi svijetu dok se nastoji bolje uključiti u tehnologiju. Jedna stvar koju možemo učiniti je da nastavimo nuditi svijetu to tiho mjesto gdje možemo kontemplirati Kristovo srce – istog Krista koji nas je pozvao da volimo svoje bližnje kao same sebe”, objasnio je.

‘Pokušavam promijeniti društvenu normu’

Dany Elachi, katolik, otac petero djece iz Sydneya, odigrao je veliku ulogu u lobiranju za zabranu društvenih medija kroz koaliciju drugih zabrinutih roditelja koju je on predvodio pod nazivom Heads Up Alliancekoji zagovara da roditelji trebaju odgoditi pristup svoje djece društvenim medijima. On svjedočio pred australskim zakonodavcima u listopadu i strastveno ih pozvali da poduzmu hrabre korake kako bi zaštitili djecu od štetnih učinaka ranog izlaganja društvenim medijima.

Elachi je za CNA rekao da se njihov pokret u početku formirao kao sredstvo okupljanja istomišljeničkih roditelja katoličkih škola kako bi zagovarali da škole budu okruženja bez pametnih telefona i također kako bi se suprotstavili kulturološkom pritisku vršnjaka roditelja koji osjećaju da svojoj maloj djeci moraju dati telefone.

(Priča se nastavlja u nastavku)

Pretplatite se na naš dnevni bilten

Njihov je pokret dobio na snazi ​​jer je sve više roditelja tražilo alternativu prevladavajućoj mudrosti o pametnim telefonima, a istodobno nisu željeli da njihova djeca budu izolirana bez mogućnosti interakcije. Grupa je nastojala izgraditi za obitelji i djecu alternativne načine izgradnje zajednice i povezivanja.

Elachi je pripisao knjigu autora Jonathana Haidta koji živi u SAD-u “Tjeskobna generacija” za poticanje razgovora u Australiji o mogućoj zabrani društvenih medija. Ipak, rekao je da zabrana “nikada nije bila na našem radaru; nije bilo ni na našoj listi želja.”

“Prije godinu dana, da ste mi rekli da će do kraja 2024. Australija imati zakon koji podiže minimalnu dob za društvene medije na 16 godina, ne bih vam vjerovao,” rekao je Elachi.

Na pitanje o praktičnoj stvarnosti stvarnog držanja australske djece podalje od društvenih medija, Elachi je rekao da će prije nego što zakon stupi na snagu, tvrtke društvenih medija i zakonodavci tražiti načine za provjeru dobi korisnika “bez previše narušavanja privatnosti”.

Nova zabrana društvenih medija izazvala je kritike u nekim krugovima, s kritičarima ispitivanje kako se točno od tvrtki društvenih medija može očekivati ​​da provjeravaju dob svakog korisnika bez poduzimanja koraka kao što je crtanje u nacionalnoj bazi osobnih podataka ili skeniranje lica korisnika, a oba su zastajkivala zagovornike privatnosti. Razmatra se “dvostruko slijepi tokenizirani pristup”, pri čemu će telefoni korisnika sadržavati anonimizirani “token” koji tvrtki društvenih medija osigurava dob korisnika i ništa drugo.

Elachi je rekao što god se odlučilo na tehnološkom frontu, za njega je važna stvar da sam zakon postoji kao “crta u pijesku”.

“Imati zakon kao simbol, kao težnju, šalje snažan signal roditeljima i obiteljima da je svako dijete koje je na društvenim mrežama u dobi od 12, 13 ili 14 jednostavno neprikladno. Mi zapravo, u konačnici, pokušavamo promijeniti društvenu normu oko korištenja društvenih medija,” rekao je Elachi.

Osim toga, rekao je, nada se da će zakon natjerati ili barem potaknuti tvrtke društvenih medija da “razvijaju platforme koje ne stvaraju ovisnike o djeci, koje ne iskorištavaju djecu”.

Elachi je rekao da je kroz vlastito iskustvo roditelja koji je popustio pod pritiskom da svojoj kćeri nabavi pametni telefon shvatio da je “naivan” jer je očekivao da će njegovo dijete samo “nadvladati sile” društvenih medija. Rekao je da je često zatekao svoju mladu kćer kako šalje poruke prijateljima ispod pokrivača kada je trebala spavati.

„Pametni telefoni stvaraju prazninu u duhovnom životu naše djece. To je zadnja stvar koju rade noću, [rather than] izgovorite molitvu zahvalnosti prije nego što odu spavati … gubimo sposobnost mirnog sjedenja, gubimo sposobnost razmišljanja … Jer svaku minutu svakog dana usisavaju ovi uređaji koji su u našim rukama,” Elachi rekao je.

“Jednostavno bih ohrabrio roditelje da ostanu pri zemlji, pronađu zajednicu, naprave zajednicu ako moraju, drugih roditelja istomišljenika u svojim školama, u svojim gradovima ili predgrađima, i da to drže zajedno. Ne postoji pravilo da morate podleći tome da svom djetetu date telefon u dobi od 10 godina. Činimo to samo zato što osjećamo pritisak svih ostalih koji to čine.”

‘Osjećaj solidarnosti’

Jim Schroeder, katolik i američki dječji psiholog, rekao je za CNA kako vjeruje da je Australija “na dobrom putu” sa svojom zabranom društvenih medija za mlađe od 16 godina – što je drastičan, ali potencijalno neophodan odgovor s obzirom na sve veći broj znanstvenih dokaza pokazujući koliko pametni telefoni i društveni mediji mogu biti štetni za razvoj mozga.

Glavni američki kirurg Vivek Murthy u nekoliko je navrata istaknuo zdravstvene rizike koje nose društveni mediji, izdajući 2023. Savjetovanje na 25 stranica u kojem je priznao i potencijalne dobrobiti (poput društvene povezanosti i samoizražavanja) i značajne štete (uključujući depresiju, anksioznost i probleme sa slikom tijela) povezane s korištenjem društvenih medija.

Ponavljajući Elachija, Schroeder je rekao da zakoni ove vrste šalju poruku o tome što društvo cijeni i mogu pružiti “sankcionirani razlog” roditeljima koji svojoj djeci žele ograničiti pristup nečemu što smatraju štetnim – dajući roditeljima “osjećaj solidarnosti… koji oni prije nisam imala.”

Schroeder je rekao da mnogi roditelji, katolici ili ne, imaju tendenciju usmjeriti svoju pozornost na to da njihova djeca ne konzumiraju štetan ili neprikladan sadržaj na internetu, što je dobar cilj. No, rekao je kako postoji sve više dokaza da je korištenje samih društvenih medija, bez obzira na sadržaj, moguće štetno za dječji neurološki razvoj, osobito u “razdoblju razvoja mozga koji se događa prije sredine 20-ih godina”.

Schroeder, otac osmero djece, preporučio je da roditelji imaju za cilj dati prioritet cjelovitom blagostanju djece – fizičkom, psihološkom, socijalnom i duhovnom – u odnosu na pogodnost i pristup koji nudi tehnologija. A ako to znači čekati da svojoj djeci nabave pametni telefon dok ne navrše 16 ili 18 godina, njihova djeca vjerojatno neće imati problema uhvatiti korak s najnovijom tehnologijom, smatra on.

“Ljudi, kada ja ili drugi govorimo i pišemo o ovome, lako mogu steći dojam da smo potpuno antitehnološki nastrojeni. I to je zapravo najdalje od istine. Koristim ga svaki dan u svom životu i mislim da ima mnogo sjajnih upotreba,” rekao je Schroeder.

“Ali dok mi, kao društvo, ne shvatimo kada, gdje i kako to trebamo koristiti, moramo biti jako oprezni kamo idemo, jer otvaramo puno stvari koje čak i ne znamo želim početi otkrivati.”