Premda oko dvije trećine Švicaraca pripada nekoj vjerskoj zajednici, stanovništvo bez vjerske pripadnosti prvi je put najveća skupina u Švicarskoj. S udjelom od 34 posto prvi su put prestigli katolike (32 posto), objavio je 26. siječnja 2024. švicarski Savezni zavod za statistiku, izvještava Vatican News.
Dok su se vjerske zajednice, poput evangeličke reformirane, posljednjih godina stalno smanjivale, skupina bez vjerske pripadnosti bilježi porast od više od 13 posto od 2010. U kantonima Basel-Stadt i Neuchâtel čak čini i većina stanovništva, navodi tamošnji zavod za statistiku u svom priopćenju. U prosjeku, osobe bez vjerske pripadnosti prilično su mlade, među onima u dobi od 25 do 34 godine njihov je udio bio 42 posto u 2022. godini. To su pokazali najnoviji rezultati o religijama iz strukturnog istraživanja Saveznog zavoda za statistiku (BFS).
S 32 posto, katolici sada čine drugu najveću skupinu, ispred članova Evangeličke reformirane regionalne Crkve (21 posto) i drugih vjerskih zajednica (13 posto). To su uglavnom ostale kršćanske i islamske vjerske zajednice (po 6 posto).
Udio osoba bez vjerske pripadnosti varira ovisno o kantonu. U središnjim švicarskim kantonima Nidwalden (24 posto), Obwalden (22 posto) i Uri (19 posto) nema relativno „ni upola manje“ nereligioznih ljudi kao u kantonima Basel-Stadt i Neuchâtel. Udio nereligioznih najniži je u kantonu Appenzell Innerrhoden (15 posto). Općenito, stanovništvo bez vjerske pripadnosti manje je zastupljeno u ruralnim područjima Švicarske nego u urbanim područjima (28 posto naspram 36 posto).
Stanovništvo bez vjerske pripadnosti je mlađe od ostatka stanovništva. Samo 16 posto osoba u dobi od 75 i više godina nije nijedne vjere, dok je udio u sljedećoj mlađoj skupini stalno rastao (s izuzetkom najmlađe dobne skupine od 15 do 24 godine). Proporcionalno, vjerski neopredijeljeni najzastupljeniji su u dobnoj skupini od 25 do 34 godine (42 posto). Ukupno gledajući, više je muškaraca koji ne pripadaju nijednoj religiji nego žena (36 posto naspram 31 posto).
Mnogi su se svoje vjerske pripadnosti odrekli tek kasnije u životu. Rezultati dubinskog istraživanja o jeziku, vjeri i kulturi iz 2019. godine pokazali su da je oko dvije trećine osoba bez službene vjerske pripadnosti u djetinjstvu pripadalo nekoj vjeri. Prije toga oko polovice tih ljudi pripadalo je Katoličkoj Crkvi, a 40 posto Evangeličkoj reformiranoj Crkvi. Glavni razlog odustajanja od vjerske pripadnosti je to što su izgubili vjeru ili je uopće nisu imali (15 posto, odnosno 17 posto). Gotovo trećina nije suglasna s izjavama predstavnika vjerske zajednice.
Prema Saveznom zavodu za statistiku, gotovo trećina ljudi bez vjerske pripadnosti smatra se duhovnima. Religija ili duhovnost igraju donekle ili vrlo važnu ulogu u određenim situacijama, čak i za ljude bez vjerske pripadnosti, npr. u teškim trenucima života (28 posto) ili u slučaju bolesti (22 posto). Oko 30 posto njih ne vjeruje u Boga, ali vjeruje u višu silu. (kta/ika)
