Talijanski dnevni list Il Messaggero objavljuje osvrt pape Franje na Jubilej.
U povijesti izraelskog naroda zvao je zvuk ovnujskog roga yobel – iz kojega potječe izraz “jubilej” – odjeknuo je kroz svako selo, označavajući početak posebne godine kako je propisano Mojsijevim zakonom (usp. Lv 25).
Jubilej, vrijeme obnove
Jubilarna godina bila je vrijeme otkupljenja i obnove, simbolizirana praksama koje su i danas ostale izrazito aktualne. Tijekom ove godine zemlja je ostala neobrađena kako bi podsjetila ljude da pripada Bogu i da je dar povjeren čovječanstvu na upravljanje, a ne na iskorištavanje. Dugovi su oprošteni kako bi se obnovila socijalna pravda i suzbila nejednakost, praksa koja se događala svakih pedeset godina. Robovi su oslobođeni, njegujući san o ljudskoj zajednici bez ugnjetavanja i diskriminacije – vizija koja podsjeća na Izlazak, gdje je Bog formirao svoj narod u jednu obitelj na zajedničkom putovanju.
Putovanje nade
Na početku svoje službe u sinagogi u Nazaretu, Isus je prihvatio koncept jubileja i dao mu novo i konačno značenje. Objavio se kao lice Božje na zemlji, poslan da otkupi siromašne, oslobodi zarobljenike i očituje Očevu samilost prema ranjenima, palima i beznadnima.
Isus je došao osloboditi čovječanstvo od svakog oblika ropstva, otvoriti oči slijepima i osloboditi potlačene (usp. Lk 4,18-19). Njegovo mesijansko poslanje proširilo je značaj Jubileja, obraćajući se svim oblicima ljudskog ugnjetavanja. Postao je to trenutak milosti, nudeći slobodu onima zarobljenima grijehom, rezignacijom i očajem. Poslužio je i kao poziv za iscjeljenje unutarnje sljepoće koja nam onemogućuje susret s Bogom i prepoznavanje drugih. Iznad svega, oživio je radost susreta s Gospodinom, omogućivši ljudima da nastave životni put s obnovljenom nadom.
Ponovno otkrivanje radosti susreta s Isusom
Sveta vrata: prolaz u novi život
Jubilej je jedan od tih značajnih trenutaka. Otvaranje svetih vrata na Badnjak simbolizira prijelaz – duhovnu obnovu – i poziv na prihvaćanje novog života koji se nudi kroz susret s Kristom. Rim će ponovno ugostiti hodočasnike iz cijeloga svijeta, kao što je to bio slučaj 1300. godine za vrijeme prvog crkvenog jubileja. Tih ranih dana, hodočasnici sa sjevera penjali su se na Monte Mario kako bi prvi put vidjeli Vječni grad, dok su drugi dolazili s juga, ploveći Tiberom u malim čamcima. Svi su dijelili duboku čežnju da dođu do Svetih vrata i zakorače kroz njihov prag. Od tada svaki jubilej obilježen je susretom hodočasničkih koraka s ljepotom Rima.
Rim: susretljiv i gostoljubiv grad
Za jubilej se ulažu iznimni napori u poboljšanje cesta, poboljšanje javnog prijevoza, obnovu spomenika i modernizaciju grada. Međutim, izvan urbanih priprema, Jubilej poziva Rim da prihvati jedinstveni poziv. Grad je pozvan da postane mjesto dobrodošlice i gostoprimstva, talionica različitosti i dijaloga, multikulturalno središte gdje se svjetske boje slažu poput mozaika.
Rim može utjeloviti vječni duh, ukorijenjen u svojoj slavnoj prošlosti, ali ipak predan izgradnji budućnosti bez prepreka, diskriminacije ili nepovjerenja. To je san koji treba njegovati: da će Rim otkriti svijetu ljepotu svoje kršćanske baštine – ne samo u sjaju svoje umjetnosti nego, iznad svega, u svojoj predanosti gostoljubivosti i bratstvu.
Neka svako srce i svaka ulica ovog grada odzvanja radošću, odjekujući himnom:
“Besmrtni Rim mučenika i svetaca… ni sila ni teror neće prevladati, nego će vladati Istina i Ljubav.” (Papinska pjesma).
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
