Drago mi je susresti vas ovdje u Ajacciu na završetku Kongresa o pučkoj pobožnosti na Sredozemlju, istaknuo je papa Franjo u nedjelju 15. prosinca 2024., u govoru znanstvenicima i biskupima iz Francuske i drugih zemalja, kojima se obratio u sklopu svog pohoda Korzici, izvijestio je Vatican News.
„Područja okupana Sredozemnim morem imaju dugu povijest i bila su kolijevka mnogih visokorazvijenih civilizacija. Grčko-rimska i judeo-kršćanska civilizacija padaju na pamet kao primjeri koji svjedoče o kulturnom, vjerskom i povijesnom značaju ovog golemog ‘jezera’ usred triju kontinenata, ovog jedinstvenog mora koje je Mediteran“, istaknuo je Papa te dodao da je u klasičnoj književnosti, kako grčkoj tako i latinskoj, Mediteran često bio poprište rađanja mitova, priča i legendi.
Papa je nadalje istaknuo da su filozofska misao i umjetnost, kao i navigacijske tehnike, omogućile tim civilizacijama da razviju uzvišenu kulturu, otvore komunikacijske putove, izgrade infrastrukturu i akvadukte i, još više, stvore pravne sustave i složene institucije čija su temeljna načela opstati i ostati relevantna i danas.
„Između Sredozemlja i Bliskog istoka rodilo se jedinstveno religiozno iskustvo, vezano za Boga Izraela koji se objavio čovječanstvu i započeo kontinuirani dijalog sa svojim narodom. Taj je dijalog kulminirao jedinstvenom prisutnošću Isusa, Sina Božjega, koji je na konačan način otkrio lice Oca – njegovoga Oca i našega Oca – i doveo do ispunjenja saveza između Boga i čovječanstva“, naglasio je Sveti Otac.
Prošlo je, dodao je, više od dvije tisuće godina od utjelovljenja Sina Božjega, a od tada su dolazila i prolazila brojna doba i kulture. „U nekim je povijesnim razdobljima kršćanska vjera oblikovala živote naroda i njihove političke institucije, dok se danas, osobito u europskim zemljama, čini da se pitanje Boga povlači jer ljudi postaju sve ravnodušniji prema prisutnosti i njegovoj Riječi“, rekao je Papa te dodao da je potrebno čuvati se od ishitrenih razmatranja i ideoloških prosudbi koje bi sukobile kršćansku i sekularnu kulturu.
Naprotiv, nastavio je Papa, važno je priznati međusobnu otvorenost između ovih dvaju horizonata. „Vjernici su sve više otvoreni i mirni s mogućnošću prakticiranja svoje vjere bez nametanja, živeći kao kvasac u svijetu i u svojim zajednicama. Nevjernicima ili onima koji su se udaljili od vjerske prakse nije strana potraga za istinom, pravdom i solidarnošću. Često, čak i ako ne pripadaju nijednoj vjeri, u svojim srcima nose veliku žeđ, potragu za smislom, koja ih navodi na razmišljanje o misteriju života i traženje temeljnih vrijednosti za opće dobro“, napomenuo je Sveti Otac.
U tom je kontekstu Papa istaknuo ljepotu i važnost pučke pobožnosti. „S jedne strane, pučka pobožnost upućuje na utjelovljenje kao temelj kršćanske vjere, koje uvijek nalazi izraz u kulturi, povijesti i jezicima naroda i prenosi se kroz simbole, običaje, obrede i tradiciju žive zajednice. S druge strane, takva pobožnost privlači i uključuje i osobe koje su na pragu vjere. Iako možda ne prakticiraju svoju vjeru redovito, pučka pobožnost omogućuje im da iskuse svoje korijene i naklonosti, kao i da se susreću s idealima i vrijednostima koje smatraju korisnima za vlastiti život i društvo“, pojasnio je Papa.
Zatim je dodao da izražavanjem vjere takvim jednostavnim gestama i simboličkim jezikom ukorijenjenim u kulturi naroda, pučka pobožnost otkriva Božju prisutnost u živome tijelu povijesti, jača odnos s Crkvom i često postaje prilika za susret, kulturnu razmjenu i slavlje.
„U tom smislu, prakse daju život odnosu s Gospodinom i sadržaju vjere. S tim u vezi, želio bih spomenuti razmišljanje Blaisea Pascala koji, u dijalogu s izmišljenim sugovornikom o tome kako doći do vjere, navodi kako nije dovoljno umnožiti dokaze Božjeg postojanja ili uložiti velike intelektualne napore“, rekao je te dodao da se umjesto toga treba osvrnuti na one koji su već napredovali na putu jer su započeli malim koracima.
Citirajući apostolsku pobudnicu Evangelii Gaudium, Papa je istaknuo da „pučka pobožnost omogućuje vidjeti kako se vjera, jednom primljena, utjelovljuje u kulturi i neprestano prenosi”, te da je, kao rezultat toga, „ona djelatna evangelizacijska snaga koju ne smijemo podcijeniti: to bi bilo – ako to obezvrijedimo – kao ignoriranje djelovanja Duha Svetoga”.
Nadalje je dodao da je potrebno paziti da pučku pobožnost ne iskorištavaju skupine koje na polemički način žele ojačati vlastiti identitet, potičući partikularizam, opoziciju i isključive stavove. Sve to ne odgovara kršćanskom duhu pučke pobožnosti i poziva sve, a osobito pastire, da prate, razlučuju i promiču trajnu pozornost na pučke oblike duhovnog života.
Kada je pučka pobožnost uspješna u prenošenju kršćanske vjere i kulturnih vrijednosti određenog naroda, spajanju srca i izgradnji zajednice, donosi velike plodove koji utječu na društvo u cjelini, uključujući odnose između političkih, društvenih i civilnih institucija i Crkve, istaknuo je Papa.
Autentična vjera, dodao je Sveti Otac, zahtijeva zalaganje, svjedočenje, promicanje ljudskog razvoja, društvenog napretka i brige za stvoreno, a sve u ime milosrđa. „Zbog toga su stoljećima ispovijedanje kršćanske vjere i modeli zajedničkog života nadahnuti evanđeljem i sakramentima doveli do bezbrojnih djela solidarnosti, uključujući osnivanje ustanova poput bolnica, škola, domova za njegu – ima ih mnogo u Francuskoj – koji su vjernicima omogućili pomaganje potrebitima i doprinos napretku općeg dobra“, rekao je Papa te dodao da pučke pobožnosti, procesije, karitativne aktivnosti, zajednička molitva krunice i drugi oblici pobožnosti mogu njegovati „konstruktivno građanstvo“ kršćana.
Dodao je da se vjernici također mogu naći u suradnji sa svjetovnim, civilnim i političkim institucijama u službi svake osobe, počevši od siromaha, za cjeloviti ljudski rast.
„Otuda potreba za razvojem koncepta laičnosti, koji nije statičan i fiksiran, nego razvijajuć i dinamičan, sposoban prilagoditi se različitim i nepredviđenim situacijama te promicati stalnu suradnju između civilnih i crkvenih vlasti na dobrobit cijele zajednice – svatko u granicama svojih nadležnosti i područja djelovanja“, istaknuo je te citirao papu Benedikta XVI. koji je rekao da zdrava laičnost „oslobađa vjeru od tereta politike i dopušta da se politika obogati doprinosom vjere, zadržavajući potrebnu distancu, jasnu razliku i neizostavnu suradnju između dviju sfera“.
Na kraju je Papa istaknuo da pučka pobožnost, koja je kako je rekao na Korzici duboko ukorijenjena, ističe vrijednosti vjere i ujedno izražava posebnost, povijest i kulturu naroda.
„U tom ispreplitanju, bez zabune, jednog i drugog može se odvijati stalni dijalog između vjerske i svjetovne sfere, između Crkve i civilnih i političkih institucija. Dugo ste išli tim putem – to je vaša tradicija – i primjer ste divljenja u Europi. Samo naprijed! Također bih želio potaknuti mlade da se još aktivnije uključe u društveni, kulturni i politički život, nadahnuti čvrstim idealima i strašću za opće dobro. Isto tako pozivam crkvene pastire i vjernike, političare i one koji su u javnom životu, da uvijek budu bliski ljudima, osluškujući njihove potrebe, dijeleći njihove patnje i izražavajući njihove nade, jer pravi autoritet raste samo kroz blizinu drugima“, istaknuo je.
„Nadam se da će vam ovaj Kongres o pučkoj pobožnosti pomoći da ponovno otkrijete korijene svoje vjere i donijeti plodove u obnovljenom zalaganju, u Crkvi i u civilnom društvu, u službi evanđelja i općeg dobra svih građana. Neka vas Marija, Majka Crkve, prati i pomaže vam na vašem putu“, zaključio je papa Franjo. (kta/rv)
