Na poticaj Dikasterija za kulturu i obrazovanje danas, 9. prosinca, na Papinskom je lateranskom sveučilištu započeo dvodnevni međunarodni kongres o budućnosti teologije. Sudionike Kongresa prijepodne je u audijenciju primio papa Franjo, javlja Vatican News.
U svom je govoru Sveti Otac primijetio kako su se okupili da bi razmišljali o tome kako nasljedovati veliku teološku baštinu prošlih generacija i promišljati njezinu budućnost. “Kad razmišljam o teologiji, na pamet mi pada svjetlost. Naime, zahvaljujući svjetlosti, stvari izranjaju iz tame, lica otkrivaju svoje konture i konačno se pojavljuju oblici i boje svijeta. Svjetlost je lijepa jer čini da se stvari vide, ali se sama ne vidi. Teologija je također takva: ona radi skrovit i ponizan posao, jer zrači svjetlo Krista i njegova evanđelja.”
U tim je riječima Papa pronašao put za teologe: “Tražite milost i ostanite u milosti prijateljstva s Kristom, istinskim Svjetlom koje je došlo na svijet. Sva teologija rađa se iz prijateljstva s Kristom i iz ljubavi prema Njegovoj braći i sestrama, kao i njegovom svijetu; ovaj svijet, dramatičan i veličanstven u isto vrijeme, pun je boli, ali i dirljive ljepote”, dodao je Sveti Otac.
Potom se zapitao može li teološko naslijeđe prošlosti reći nešto današnjim izazovima i pomoći nam zamisliti budućnost? Naglasio je da je to svakako moguće, posebno ako na tome budu surađivali i muškarci i žene, jer teologija treba i njihov prinos.
Sveti je Otac izrazio želju da teologija pomogne promisliti uobičajeni način razmišljanja. Kako je rekao, “naš način promišljanja oblikuje naše osjećaje, volju i odluke. Široko srce odgovara širokoj mašti i misli, dok zgrčena, zatvorena i osrednja misao teško može generirati kreativnost i hrabrost”, upozorio je papa Franjo, posebno naglasivši opasnost pojednostavljivanja složene stvarnosti i različitih izazova, što često vodi u ideologiju.
Protuotrov za pojednostavljivanje naznačio je, kako je rekao, još u Apostolskoj konstituciji Veritatis gaudium, a to su interdisciplinarnost i transdisciplinarnost. Pritom je spomenuo da Crkva ove godine slavi 750. obljetnicu smrti dvojice velikih teologa: sv. Tome Akvinskog i sv. Bonaventure.
Poželjevši da teologija, pomažući promišljanju načina razmišljanja, ponovno zasja kako zaslužuje te u Crkvi i različitim kulturama svima pomogne u traženju istine, Papa je uputio poziv – da teologija bude dostupna svima.
Ističući da već nekoliko godina, u mnogim dijelovima svijeta, među odraslima postoji interes za nastavak obrazovanja, uključujući i akademsku razinu, Sveti Otac je naglasio da i muškarci i žene, osobito srednje dobi, možda s već nekom diplomom, žele produbiti svoju vjeru. “Molim vas, ako netko od ovih ljudi pokuca na vrata teoloških škola, neka ih nađe otvorena. Pobrinite se da ove žene i muškarci u teologiji nađu otvoreni dom, mjesto na kojem mogu nastaviti svoje putovanje, na kojemu mogu tražiti, nalaziti i ponovno tražiti. A vi se za to pripremite zamišljajući nove stvari u nastavnim programima kako bi teologija bila dostupna svima”, zaključio je Sveti Otac. (kta/rv)
