Vijesti iz Rima, 8. prosinca 2024. / 18:36
Rekordnih 140 kardinala moglo bi prisustvovati eventualnoj konklavi u Sikstinskoj kapeli. Bilo bi ih 141, ali smrt kardinala Miguela Angela Ayusa Guixota 25. studenog smanjila je broj za jedan. Sve u svemu, Sveto učilište sada ima 255 članova.
Broj kardinala izbornika najkritičniji je podatak koji će proizaći iz konzistorija ovog vikenda. Od 140 kardinala izbornika, 110 je stvorio papa Franjo, 24 Benedikt XVI., a šest sveti Ivan Pavao II. Na kraju godine, 24. prosinca, indijski kardinal Oswald Gracias, kojeg je Benedikt XVI. proglasio kardinalom 2007., navršit će 80 godina života i stoga više neće moći sudjelovati na konklavi.
Još 14 kardinala navršit će 80 godina 2025. To su kardinali Christoph Schoenborn, Fernando Vergez Alzaga, Celestino Aos Braco, George Alencherry, Carlos Osoro Sierra, Robert Sarah, Stanislaw Rylko, Joseph Coutts, Vinko Pulhić, Antonio Canizares Llovera, Vincent Nichols, Jean -Pierre Kutwa, Nakellentuba Ouédraogo i Timothy Radcliffe.
Dvije od njih stvorio je sveti Ivan Pavao II., četiri Benedikt XVI., a osam papa Franjo.
Međutim, bit će potrebno pričekati do svibnja 2026. kako bi se vratili na brojku od 120 kardinala izbornika koju je uspostavio sveti Pavao VI. i nikada nije ukinut.
Izbori pape Franje
Po prvi put sada je kardinal u Iranu, nadbiskup Dominique Matthieu od Teherana-Ispahana, belgijski misionar. To je također prvi put da postoji kardinal u Srbiji, a crvenu kapu dobio je beogradski nadbiskup Ladislav Nemet.
Papa Franjo postavio je kardinale iz 72 različite nacije, a 24 od tih nacija nikada prije nisu imale kardinala.
Papa Franjo također je pokazao da ne bira na temelju tradicionalnih kardinalskih sjedišta. Na primjer, nema kardinala koji bi vodili dva povijesna europska patrijarhata Lisabonski i Venecijanski, niti u Milanu, Firenci ili Parizu.
Međutim, postoje iznimke. U tom je konzistoriju papa Franjo imenovao kardinale za nadbiskupe Torina, Napulja, Lime, Santiaga de Chilea, Toronta i generalnog vikara Rimske biskupije.
Napulj je donekle iznenađujuće ušao na popis, a papina odluka objavljena je u priopćenju Tiskovnog ureda Svete Stolice 4. studenoga. Napuljski nadbiskup Battaglia zamijenio je biskupa Brunu Syukura iz Bogora u Indoneziji, koji je od pape Franje tražio da ga ukloni s popisa novi kardinali iz neodređenih osobnih razloga.
Zemljopisna ravnoteža kardinalskog zbora
Papa nije odlučio zamijeniti mogućeg indonezijskog kardinala drugim kardinalom iz Azije.
U međuvremenu, postotak talijanskih kardinala u kardinalskom zboru najniži je ikada, barem u moderno doba. Samo tijekom tzv. Avignonskog sužanjstva (1309.-1377.) postotak talijanskih kardinala bio je tako nizak.
Međutim, 17 talijanskih mora se dodati kardinal Pierbattista Pizzaballa, latinski patrijarh Jeruzalema, koji je uključen u kvotu Azije, i kardinal Giorgio Marengo, mongolski ordinarij, također u Aziji.
Kardinal Angelo Becciu se umjesto toga smatra neelektorom, ali se taj status još utvrđuje. Papa Franjo ga je zamolio da se odrekne svojih kardinalskih prerogativa, ali ga je nastavio pozivati na konzistorije i mise, gdje je uvijek sjedio među kardinalima. Ako do tada odluka ne bude donesena, kardinalski zbor će većinom glasova odlučiti hoće li kardinal Becciu biti primljen na konklavu ili ne.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Regionalna distribucija
Bilanca ključno ostaje ista. Europa je dobila još tri kardinala, uz četvoricu Talijana s pravom glasa: beogradski nadbiskup Ladislav Nemet (58 godina), nadbiskup Rolandas Makrickas (52), od ožujka nadbiskup koadjutor papinske bazilike Santa Maria Maggiore, i dominikanac pater Timothy Radcliffe (79). Europa sada ima 55 kardinala.
Latinska Amerika dobila je pet novih kardinala. Ljubičasta je stigla u biskupije koje su je primile nekoliko puta — s nadbiskupom Carlosom Gustavom Castillom Mattasogliom (74) u Limi i nadbiskupom Fernandom N. Chomali Garibom (67) u Santiagu de Chile — ili samo jednom — s nadbiskupom Luisom Gerardom Cabrerom Herrerom ( 69) u Guayaquilu, Ekvador i nadbiskup Jaime Spengler (64, koji je također predsjednik CELAM-a) u Porto Alegreu, Brazil.
Prva je i crvena bireta nadbiskupu Vicenteu Bokaliću Igliću (72) iz Santiaga del Estera. No, u ovom slučaju teren je već bio pripremljen nedavnom odlukom da se titula primasa Argentine iz Buenos Airesa preseli u ovo sjedište. Sve u svemu, Latinska Amerika sada ima 24 kardinala (uključujući kardinala Celestina Aos Braca, emeritusa Santiaga de Chilea, rođenog u Španjolskoj).
Azija je dobila četiri nova kardinala. Papa je crveni šešir dao nadbiskupu Tarcisiusu Isao Kikuchiju iz Tokija (66) te biskupima dviju biskupija koje nikada nisu imale kardinala na čelu: biskupu Pablu Vigiliu Siongo Davidu (65) iz Kalookana na Filipinima i nadbiskupu Dominiqueu Josephu Mathieu, 61, iz Teherana.
Afrika je dobila dva nova kardinala, čime se ukupan broj kontinenta popeo na 18. Dvojica novih su nadbiskup Jean-Paul Vesco, 62, u Alžiru, i nadbiskup Ignace Bessi Dogbo, 63, u Abidžanu, Obala Bjelokosti.
Sjeverna Amerika sada ima 14 elektora, uz torontskog nadbiskupa Francisa Lea (53). Oceanija ima četiri izbornika, a za kardinala je imenovan biskup Mykola Bychok iz eparhije Svetih Petra i Pavla u Melbourneu Ukrajinaca. S 44 godine postao je najmlađi član Kardinalskog zbora.
Nacionalna reprezentacija
Italija je i dalje najzastupljenija nacija u konklavi, sa 17 elektora (plus još dva u Aziji). Sjedinjene Države imaju 10 kardinala izbornika, a Španjolska ima 7 (s još 3 u Maroku, Čileu i Francuskoj).
Brazil je porastao na 7 elektora, a Indija na 6 elektora. Francuska ostaje na 5 elektora, kojima je dodan nadbiskup Vesco u Sjevernoj Africi. Kardinal François-Xavier Bustillo, biskup Ajaccia, anagrafski je Španjolac, iako naturalizirani Francuz.
Argentina i Kanada se pridružuju Poljskoj i Portugalu s četiri kardinala elektora, dok je Njemačka izjednačena s Filipinima i Velikom Britanijom s tri.
Težina kardinala izbornika angažiranih u kuriji, u drugim rimskim ulogama ili nuncijaturama, smanjila se, poput one Talijana. Bit će 34 od 140, što je povijesni minimum.
Od 21 novog kardinala, 10 (svi elektori) pripadaju vjerskim redovima i kongregacijama, što je još jedan rekord. Broj redovničkih izbornika u Svetom kolegiju porastao je s 27 na 35. Manja braća pridružila su se salezijancima s pet i nadmašila isusovce, kojih je ostalo 4. Franjevačka obitelj raste na 10 izbornika (5 manjih, 3 konventualca i 2 kapucini). Lazaristi i redemptoristi uzdižu se na 2.
Kakva bi bila moguća konklava?
Od 8. prosinca papa Franjo odredio je 78% kardinala koji mogu glasovati u konklavi. To znači da kardinali koje je stvorio papa Franjo daleko premašuju dvotrećinsku većinu potrebnu za izbor pape.
To ne znači nužno da će konklava biti „Franjina“. Ne samo da svi novi kardinali imaju vrlo različite profile, nego tek trebaju imati mnogo prilike međusobno se upoznati. Pape su također koristile konzistorije da okupe kardinale kako bi raspravljali o pitanjima od općeg interesa.
Papa Franjo je to učinio samo tri puta: 2014., kada se govorilo o obitelji; 2015. kada je tema bila reforma kurije; i 2022., kada je apostolska konstitucija Praedicate Evangeliumodnosno reformi kurije koja je sada definirana i proglašena, raspravljalo se.
Na ovom posljednjem susretu kardinali su bili podijeljeni u jezične skupine, s manje prilika da zajedno govore u skupštini. Ovakav scenarij čini glasovanje vrlo neizvjesnim.
Valja istaknuti i to da su do izbora sv. Ivana Pavla II. kardinali okupljeni u konklavi bili smješteni u improviziranim nastambama u Apostolskoj palači u blizini Sikstinske kapele. Ivan Pavao II dao je obnoviti Domus Sanctae Marthae (Kuću svete Marte) upravo kako bi kardinalima koji će izabrati njegova nasljednika zajamčio primjereniji smještaj.
Danas, međutim, papa Franjo živi u Domus Sanctae Marthae. To znači da, nakon papine smrti, mora biti zapečaćen barem kat na kojem Papa živi, kao što je zapečaćen papin stan. Brtvljenje kata Domusa također znači gubitak znatnog broja soba. A s tako velikim brojem birača, to također znači rizik da nema dovoljno soba za smještaj svih kardinala.
Birači bi mogli biti smješteni u prazne stanove unutar države Vatikan. To bi ih, međutim, još više izoliralo. U praksi postoji rizik da tijekom konklave kardinali neće uvijek moći biti zajedno kako bi razgovarali o izboru.
Iz tih razloga, iako je papa Franjo stvorio više od dvije trećine kardinala izbornika, nipošto nije sigurno da će papa izabran u budućoj konklavi imati isti profil kao papa Franjo.
Andrea Gagliarducci je talijanski novinar za Catholic News Agency i vatikanski analitičar za ACI Stampa. Suradnik je Nacionalnog katoličkog registra.
