Kršćani u brojnim zemljama izloženi su rastućem nasilju, diskriminaciji i drugim povredama ljudskih prava, proizlazi iz izvješća što ga je u četvrtak 5. prosinca objavila zaklada papinskog prava Pomoć Crkvi u nevolji.
Kako prenosi IKA pozivajući se na Kathpress, Pomoć Crkvi u nevolji u četvrtak je predstavila izvješće „Progonjeni i zaboravljeni?“, koje se objavljuje svake dvije godine. Izvješće sadrži podatke o progonu kršćana u 18 zemalja za razdoblje od ljeta 2022. do ljeta 2024. godine. Oslanja se na izjave iz prve ruke onih koji su preživjeli protukršćanske napade, a sadrži između ostaloga i izjavu biskupa Bikupije Katsina u Nigeriji Geralda Mammana Muse o kršenju slobode vjeroispovijesti u njegovoj zemlji.
Stanje u Nigeriji, najmnogoljudnijoj afričkoj zemlji, nije jedino koje izaziva zabrinutost. I u nekim drugim afričkim zemljama, poput Burkine Faso ili Mozambika, „islamistički napadi izazivaju masovnu migraciju kršćanskih zajednica“, piše u izvješću. Ti događaji nameću „pitanja o dugoročnom preživljavanju Crkve u ključnim afričkim područjima“. Izvršna predsjednica Pomoći Crkvi u nevolji Regina Lynch izjavila je da je Afrika „postala epicentar islamističkog nasilja“.
Područje sjeverozapada Nigerije, koje pripada biskupiji na čelu koje je biskup Musa, postalo je žarište organiziranog zločina i nasilnog ekstremizma. Uz džihadističke skupine kao što je „Boko Haram“, milicije iz nomadskog plemena Fulanija u međuvremenu predstavljaju „još veću prijetnju“. Nasilje pogađa i muslimane i kršćane, naglasio je biskup. Međutim, dodaje kako kršćani pate „nesrazmjerno jako“: Između 2019. i 2023. ubijeno je više od 16 tisuća kršćana.
Poručio je da su kršćani diskriminirani na radnom mjestu, u politici ili u pravosuđu, budući da u brojnim nigerijskim saveznim državama vrijedi šerijatsko pravo. Otmice svećenika i crkvenih suradnika u međuvremenu su postale uobičajena pojava. „Napadi na Crkve, otmice i umorstva siju strah, ometaju život u zajednici i skreću pozornost na ciljeve tih skupina“, pojasnio je.
Razlozi neprijateljstava raznoliki su, ali često počivaju na nepoznavanju načina života i stajališta onih koji pripadaju drugoj vjeroispovijesti. Biskup Musa stoga traži opsežne napore u cilju obrazovanja i inicijative koje potiču slobodu vjeroispovijesti i mir. „Pomoć Crkvi u nevoljipruža vrijednu potporu kršćanima u Nigeriji“, rekao je te napomenuo da progoni i nasilje nisu doveli do ograničenja religiozne prakse, naprotiv. „Kršćani koji su ubijeni, nisu uzalud prolili svoju krv. Vjera privlači mnoge ljude“, zaključio je.
Izvršna predsjednica zaklade Lynch spomenula je i Kinu, Eritreju i Iran kao primjer zemalja „u kojima su kršćani na meti kao neprijatelji države“. U drugim zemljama obuhvaćenima izvješćem državni i nedržavni čimbenici koriste se sve više „zakonima kao oružjem, kako bi tlačili kršćane i druge manjine“. Primjerice, u Indiji u kojoj jača nacionalizam, u dvije godine uhićeno je više od 850 kršćana.
Izvješće sadrži i opise otmica i prisilnih prelazaka kršćanskih žena i djevojaka na drugu vjeru, primjerice u Pakistanu, ili pak omalovažavajuće prikaze kršćana u školskim udžbenicima. Blago poboljšanje položaja kršćana zabilježeno je jedino u Vijetnamu, koji je 2023. uspostavio diplomatske odnose sa Svetom Stolicom.
U izvješću se prvi put u 18 godina javlja opis stanja u Nikaragvi. Vlada Daniela Ortege u toj zemlji žestoko progoni kršćane. Brojni crkveni suradnici u zatvoru su, a svećenici i biskupi prognani u inozemstvo. (kta/ika)
