Pobjeda promoskovskog ultranacionalista Cǎlina Georgescua u prvom krugu šokirala je rumunjsko društvo i pobudila sumnje u rusko miješanje u izbore.
Vrhovni sud Rumunjske potvrdio je šokantnu pobjedu malo poznatog krajnje desnog populista u prvom krugu predsjedničkih izbora, ishod koji je zemlju gurnuo u političku krizu usred optužbi za kršenje izbora i rusko uplitanje.
Presuda rumunjskog Ustavnog suda otvara put za drugi krug izbora 8. prosinca između Cǎlina Georgescua, ultranacionalista naklonjenog Moskvi koji se kandidira kao nezavisni kandidat, i kandidatkinje desnog centra Elene Lasconi iz Unije za spas Rumunjske (USR).
Rumunjska je u previranju od Georgescuove pobjede 24. studenoga, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg stranog miješanja u izbore u jednoj državi članici EU-a i NATO-a — onoj koja je pouzdano prozapadna i nepokolebljiva pristaša Ukrajine.
Georgescu, koji je prije glasovanja bio jednoznamenkasti, osvojio je 22,9 posto ispred Lasconijevih 19,2 posto.
Ponovno prebrojavanje je potaknuto pritužbom Cristiana Terhesa, predsjedničkog kandidata koji je osvojio 1% glasova u prvom krugu. Terhes je rekao da je sud naredio ponovno prebrojavanje glasova u četvrtak “zbog naznaka prijevare”, navodeći da su važeći glasovi dani Ludovicu Orbanu, bivšem premijeru koji je ispao iz utrke, ali je ostao na glasačkom listiću, ponovno dodijeljeni Lasconiju.
“Suci su jednoglasno odlučili… potvrditi i potvrditi rezultat prvog predsjedničkog kruga 24. studenog i održati drugi krug 8. prosinca”, rekao je glavni sudac Marian Enache u ponedjeljak.
Presuda je stigla dan nakon a parlamentarni izbori u kojem se činilo da je vladajuća ljevičarska Socijaldemokratska stranka (PSD) na putu da osvoji najviše glasova, dok je krajnja desnica ostvarila značajan napredak.
S 99,98 posto prebrojanih glasova, PSD je osvojio 22,3 posto, ispred ekstremno desnog Saveza za Uniju Rumunja (AUR) s 18,3 posto. Lasconijeva centristička oporba USR imala je 12,3%, dok je manji saveznik vladajuće koalicije Nacionalno liberalna stranka (PNL) osvojio 14,3%.
Krajnje desničarske skupine SOS i Stranka mladih (POT) imale su 7,8% odnosno 6,4%, a stranka etničkih Mađara UDMR sa 6,4%.
Dok su pregovori o formiranju vladine koalicije već u tijeku, konačnu riječ imat će pobjednik predsjedničke utrke, budući da predsjednik imenuje premijera.
TikTok provjera
Iako se čini da rezultati parlamentarnih izbora ponovno potvrđuju rumunjski pro-EU i pro-NATO stav — oko 70% glasova otišlo je glavnim strankama — dobitci krajnje desnice i Georgescuova pobjeda 24. studenog odražavaju sve veću polarizaciju.
Narativi protiv EU i NATO-a prevladavaju u zemlji, posebno na društvenim mrežama, od pandemije Covida-19 i ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Georgescuov iznenađujući uspjeh potaknuo je niz prosvjeda građana koji tvrde da je on prijetnja demokraciji i koji su zabrinuti njegovim prethodnim izjavama hvaleći rumunjske fašističke i nacionalističke vođe, kao i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Mnogi politički analitičari pripisuju Georgescuov brzi rast popularnosti njegovoj prisutnosti na platformi društvenih medija TikTok.
Ne imenujući Georgescua, ured rumunjskog predsjednika Klausa Iohannisa rekao je nakon sastanka Vrhovnog vijeća nacionalne obrane u četvrtak da je analiza dokumenata otkrila da je “predsjednički kandidat imao koristi od masovne izloženosti zbog povlaštenog tretmana koji mu je dodijelila platforma TikTok”.
Rumunjsko nacionalno audiovizualno vijeće zatražilo je od Europske komisije da istraži ulogu TikToka u prvom krugu glasovanja.
Pavel Popescu, potpredsjednik rumunjskog regulatora medija Ancom, rekao je da će zatražiti suspenziju TikToka u zemlji ako istrage pronađu dokaze o “manipulaciji izbornim procesom”.
TikTok je u ponedjeljak rekao da je “netočno i pogrešno” pripisivati Georgescuovu kampanju u kampanji samo aplikaciji, te je primijetio da je koristio i druge društvene medije.
Vrhovno vijeće nacionalne obrane također je prošlog tjedna reklo da ima dokaze o kibernetičkim napadima s namjerom da utječu na izbore u zemlji. Reklo je da je Rumunjska meta “neprijateljskih akcija državnih i nedržavnih aktera, posebice Ruske Federacije”.
Moskva je u petak zanijekala sudjelovanje u bilo kakvom miješanju.
“Nemamo naviku miješati se u izbore u drugim zemljama, posebno u Rumunjskoj, niti to sada namjeravamo činiti”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
