‘Nitko’ sada najveća vjerska kategorija u SAD-u, kaže novo izvješće
Svijet

‘Nitko’ sada najveća vjerska kategorija u SAD-u, kaže novo izvješće

Washington, DC Newsroom, 25. siječnja 2024. / 17:55

Religiozno nepovezani ljudi, koji se često nazivaju “ništavi”, sada čine najveću vjersku kategoriju u SAD-u, prema novo izvješće Pew Research Centera.

Pewovo novo izvješće, objavljeno 24. siječnja, pokazuje da nitko sada ne čini 28% ukupne populacije SAD-a, nadmašujući sljedeću najveću skupinu, katolike, koji čine 20%.

Nedavni podaci u skladu su s dugoročnim trendom Amerikanaca koji u sve većem broju odbijaju vjersku pripadnost, s postotkom koji se gotovo udvostručio u odnosu na 16% u 2007. godini.

Porast none-a rezultirao je ne samo smanjenim vjerskim sudjelovanjem nego i smanjenjem građanskog angažmana, pri čemu je manja vjerojatnost da none-i glasaju, volontiraju ili imaju jake grupe prijatelja ili zajednicu, prema Pewu.

Što je “ništa”?

Iako se nitko ne pripisuje određenoj crkvi ili vjerskoj skupini i mnogo je manje vjerojatno da će posjećivati ​​crkvene službe, nisu svi ateisti. Samo 17% onih koji se ne identificiraju kao ateisti, dok 20% sebe opisuje kao agnostike. Većina njih, 63%, jednostavno se identificira kao “ništa posebno”.

Većina njih, 69%, još uvijek vjeruje u Boga, iako samo 13% njih vjeruje u Boga kako je opisano u Bibliji. Dodatno, 49% ispitanika ne kaže da su duhovni ili da im je duhovnost vrlo važna.

U prosjeku nitko nije mlađi od religioznih ljudi s 69% mlađih od 50 godina u odnosu na samo 45% vjerski opredijeljenih ljudi mlađih od 50 godina.

Dok ateisti i agnostici imaju tendenciju da postignu višu razinu obrazovanja od religioznih ljudi, osobe u kategoriji “ništa posebno” imaju tendenciju da imaju manje obrazovanja, sa 27% sa završenim fakultetom u usporedbi s 34% vjerski opredijeljenih ljudi sa završenim fakultetom.

Većina njih, 67%, navodi nevjericu i skepticizam kao razlog zašto se ne pripisuju vjeri, prema Pewu.

Nešto više od polovice, 55%, kaže da nisu religiozni jer ne vole vjerske organizacije ili imaju loša iskustva s religioznim ljudima, dok 44% kaže da im vjera ne treba ili nemaju vremena za nju.

Što oni vjeruju?

Gotovo polovica ispitanika, 43%, vjeruje da organizirana religija čini više štete nego koristi, dok više od polovice, 56%, vjeruje da znanost čini više koristi nego štete.

Ipak, nitko još uvijek ne pokazuje veliku otvorenost prema vjeri u duhovno carstvo. Pedeset i šest posto nitko ne vjeruje da postoje granice znanosti i da postoje neke stvari koje znanost ne može objasniti. To je povezano s činjenicom da polovica njih kaže da im je duhovnost vrlo važna te da mnogi vjeruju da životinje i dijelovi prirode, poput planina i drveća, imaju “duhove ili duhovne energije”.

Većina njih, 83%, kaže da “želja da izbjegnu povrijeđivanje ljudi” vodi njihov moral, dok 82% kaže da im logika i razum također vode moralni kompas.

Unatoč tome, nitko nema znatno manju vjerojatnost da će volontirati, pri čemu je 17% reklo da je volontiralo prošle godine u odnosu na 27% religioznih ljudi koji su rekli da su nedavno volontirali.

Također postoji znatno manja vjerojatnost da nitko neće glasovati, s 39% onih koji nisu rekli da je sudjelovalo na izborima 2022. naspram 51% religioznih Amerikanaca.

Pew također kaže da su none tipično “manje zadovoljni svojim lokalnim zajednicama i manje zadovoljni svojim društvenim životom”.

Što to znači za državu i Crkvu?

Michael Pakaluk, profesor društvenih istraživanja i poslovanja na Američkom katoličkom sveučilištu, rekao je za CNA da je Pewovo izvješće “tek dotaklo površinu” o utjecaju koji će uspon none imati na društvo i da to “neće biti dobro”.

Posebno zabrinjavajućom istaknuo je činjenicu da nitko nije “manje angažiran u svojim zajednicama iu projektu prisvajanja i prenošenja civilizacije”.

“Pape su kroz prošlo stoljeće naučavale, ‘kada iz vida izgubimo Stvoritelja, gubimo iz vida i stvorenje’, rekao je.

Pakaluk je rekao kako vjeruje da je stalni porast ljudi koji nisu vjerski povezani “izravna posljedica” dviju stvari: “sekulariziranog obrazovanja (uključujući slabo vjersko obrazovanje na većini vjerski povezanih koledža i sveučilišta); i trauma i loš primjer razvoda.”

Unatoč opasnostima, rekao je Pakaluk, ovo je odlično vrijeme za evangelizaciju.

(Priča se nastavlja u nastavku)

Pretplatite se na naš dnevni bilten

“Polja su tu i zrela su za žetvu”, ustvrdio je. “Ljudi prepoznaju da je ateizam vlastiti oblik religije. Grubo je i neprivlačno. Agnosticizam nikada nije bio raširen i uvijek je bio ograničen uglavnom na obrazovane slojeve. Ako netko kaže ‘ništa posebno’, onda se po meni vraća tamo gdje je Crkva počela, među poganskim narodima, a to je sjajno za nas, za evangelizaciju.”

„Moramo moliti žarko, svakodnevno, s apostolskom željom da dopremo do duša“, nastavio je. “Zašto? Zato što želimo podijeliti radost koja proizlazi iz poznavanja Krista i prepoznajemo da je svima nama potrebna milost da bismo dobro živjeli.”

Vjeronauk vitalan

Većina onih koji nisu u SAD-u odgajani su kršćanski, ali se sada osjećaju nepovezano s vjerskim institucijama, prema Pewu. U svjetlu ovoga, Pakaluk je rekao da je čvrsto vjersko obrazovanje ključno za preokret trenda.

“Moramo biti razboriti u vjeronauku, koji mora biti jednostavan, jasan i konkretan”, rekao je.

Nudeći nekoliko praktičnih savjeta za roditelje koji svoju djecu odgajaju u katoličkoj vjeri, Pakaluk je rekao da je “učenje napamet jako važno: sakramenti, zapovijedi, doktrine, biblijski stihovi”.

“Svi učinkoviti katekizmi imali su jednostavan oblik pitanja i odgovora, za recitiranje i učenje napamet”, rekao je, dodavši da bi “životi svetaca i drama povijesti Crkve trebali imati središnje mjesto”.

Sveto pismo također, rekao je Pakaluk, mora imati središnju ulogu u obrazovanju svoje djece kod katolika.

“Nepoznavanje Svetoga pisma je nepoznavanje Krista”, rekao je. “Katolici moraju poznavati Bibliju jednako dobro kao što su Bibliju poznavali najodaniji fundamentalistički protestanti.”

Kad je riječ o visokom obrazovanju, Pakaluk je rekao da bi “katolički roditelji trebali razmisliti dvaput ili triput prije nego pošalju svoju djecu na bilo koji fakultet osim vjerničkih, živih, katoličkih fakulteta”.

Peter Pinedo

Peter Pinedo je dopisnik DC-a za CNA. Diplomirao je na Franjevačkom sveučilištu, Peter je prethodno radio za Texas Right to Life. On je prvi poručnik u rezervi američke vojske.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Kanadski biskupi raspravljaju o Sinodi, Jubileju na plenarnoj skupštini

Katoličke vijesti

Isusovački svećenik poziva na globalnu akciju dok se kriza Rohinja produbljuje u Bangladešu

Katoličke vijesti

Vatikan je domaćin štovanja relikvija 21 koptskog libijskog mučenika na prvi blagdan

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti