Na blagdan zaštitnika Salezijanske družbe i obitelji, sv. Franje Saleškog, 24. siječnja, riječki nadbiskup Mate Uzinić predvodio je euharistijsko slavlje u Župi Marije Pomoćnice, u zajedništvu s ravnateljem salezijanske zajednice u Rijeci, Danijelom Dragičevićem, župnikom Josipom Tafrom te drugom braćom i svećenicima salezijancima.
U propovijedi, nadahnut odabranim liturgijskim čitanjima, nadbiskup je istaknuo da sv. Franjo Saleški vjernicima može biti ne samo zagovornik, već i primjer te poticaj u svakodnevnom svjedočenju kršćanskoga života.
„U prvom čitanju iz poslanice sv. Jakova apostola, čuli smo da je mudar i razborit čovjek onaj koji je mirotvoran, milostiv, poučljiv, milosrdan, nehinjen… Za razliku od takvog čovjeka, kakvog prepoznajemo u sv. Franji Saleškom, kao suprotnost tome sv. Jakov nudi čovjeka koji je zavidan, svadljiv. To je ono protiv čega se sv. Franjo zasigurno borio i zato što je bio mudar i razborit, a ne zavidan i svadljiv, mogao je u svome vremenu biti, a u našem vremenu ostati, nadahnuće za mnoge. Mogao je biti i ostati dobri pastir.“, kazao je Uzinić. Potom je, polazeći od evanđeoskog odlomka, opisao kontrast između dobrog pastira i najamnika koji se sastoji u tri bitna obilježja: u polaganju vlastitoga života za druge, tj. u spremnosti na služenje, zatim u poznavanju potreba čovjeka i sposobnosti slušanja te, naposljetku, u širini djelovanja, nasuprot uniformnosti najamnika. „Sv. Franjo Saleški imao je karakteristike Isusa – Dobrog pastira, a u evanđeoskom ulomku one se mogu svesti na tri elementa. Prvo, to je pastir koji polaže svoj život. To ne znači da moramo umrijeti u doslovnom smislu, nego da smo spremni služiti, staviti sebe i svoje sposobnosti u službu braće i sestara. Druga značajka je da pravi pastir poznaje ovce i ovce poznaju njega. To nije u smislu da znade svakome ime, ali jest u onom smislu da poznaje čovjeka, njegovu potrebu i da znade slušati. Zadnja značajka dobrog pastira je njegova širina: on se ne daje zarobiti u uske okvire. To je pastir širokog srca u kojemu ima mjesta za sve. Dakle, on je dobri pastir svih. U sv. Franji Saleškom se na osobit način očitovala širina dobrog pastira jer je on bio čovjek koji je na izazove Crkve i njezinog poslanja u svom vremenu davao nove odgovore i tako postao nadahnuće i smjerokaz za Crkvu današnjeg vremena.“, kazao je Uzinić i postavio pitanje: „Možemo li danas učiniti mogućim ono što nam se, u vremenu podjela i izazova s kojima se suočavamo, čini nemoguće? Možemo li u ovom vremenu koje je sekularizirano ponuditi kršćansku poruku ljudima na novi način?“
Odgovarajući na spomenuto pitanje, poslužio se mislima češkog teologa Tomaša Halika, koji smatra da, uz Božju pomoć to možemo. „Možemo, ako evangelizaciju ne shvaćamo kao indoktrinaciju, nego kao inkulturaciju. Ako nećemo voditi kulturne ratove sa svijetom oko nas, nego nastojati razumjeti kulturu našega vremena i pitanja koja nam ljudi postavljaju. Možemo ondje gdje priznajemo da nemamo monopol na prave odgovore, gdje vjeru nudimo i predstavljamo kao način traženja, a ne kao ideologiju. Ondje gdje smo voljni pratiti ljude na njihovim putovima, posebno mlade, i biti tražitelji za tražitelje, oni koji propituju za one koji pitaju. Ovo ‘pratiti’ papa Franjo često ponavlja u našem vremenu, tražeći da razlučujemo situacije ljudi, da ne dajemo recepte, da ne stavljamo ljude u kalupe jer ljudi se ne daju ukalupiti. Možemo ondje gdje imamo hrabrost odbaciti čežnju za jednostavnim odgovorima, za crno-bijelim svijetom i za nepokolebljivim sigurnostima. Ondje gdje ne nudimo izvjesnost, već hrabrost da se uđe u oblak misterija, otajstva i nauči živjeti s otvorenim pitanjima i paradoksima života. Isus nije dao Pilatu jednostavan odgovor na pitanje ‘Što je istina?’. Zato što je istina On sam – njegova osoba, životna priča, njegove prispodobe. To je istina o Bogu koji nas ljubi, kojemu je stalo do nas, koji je ‘Bog za nas’. Tu istinu nam je Isus posvjedočio i pretvorio u put i život. Potrebno je svjedočiti tu Istinu, Isusa Krista i ujedno, ako smo svjedoci te istine, postati sami ta istina, postajući kao Crkva put u život.“, kazao je Uzinić i tom prilikom pozvao okupljene vjernike na molitvu za jedinstvo kršćana, čija ekumenska Molitvena osmina završava blagdanom Obraćenja sv. Pavla, 25. siječnja.
Na završetku misnoga slavlja okupljenima se obratio i ravnatelj riječke salezijanske zajednice, Danijel Dragičević. Nadbiskupu Uziniću uputio je riječi zahvale za služenje u mjesnoj Crkvi i čestitao mu je 13. obljetnicu biskupstva te pozvao mlade oratorijance da se nakon mise zadrže na druženju s nadbiskupom u župnim prostorijama.
Objavljeno: 25. siječnja 2024.
