Potrošnja za obranu postavljena je na svakih 326 milijardi eura (1,9% BDP-a EU-a) u 2024., ali unatoč povećanju vojne potrošnje, sami nacionalni napori nisu dovoljni da EU bude spremna za rat visokog intenziteta, rekao je odlazeći visoki diplomat i EDA poglavica Josep Borrell.
Države članice u utorak će se obvezati na razvoj zajedničke vojni projekti o integriranoj zračnoj i raketnoj obrani, elektroničkom ratovanju, lebdećem streljivu i borbenom brodu nove generacije.
Očekuje se da će ministri obrane iz najviše 17 država članica kasnije poslijepodne potpisati najmanje jedno od četiri politička pisma namjere [one letter per project] za razvoj zajedničkih vojnih sposobnosti, u rasponu od kratkoročne zajedničke nabave do dugoročnih inicijativa za stvaranje sposobnosti.
“Kako bi postala vjerodostojan pružatelj sigurnosti, EU mora razviti strateške sposobnosti, uključujući scenarije ratovanja visokog intenziteta”, rekao je izvršni direktor EDA-e Jiří Šedivý.
Pisma namjere još ne sadrže nikakve financijske obveze i više su “politički znak” uvjerenja država članica da će nastaviti sa zajedničkim obrambenim projektima u budućnosti, izjavila su dva diplomata EU za Euronews.
Prema novom izvješću Europske obrambene agencije (EDA), države članice bliže su ispunjavanju NATO-ovih 2% cilj potrošnje za obranus ukupnim vojnim izdacima koji će 2024. dosegnuti 326 milijardi eura (1,9% BDP-a EU-a).
No unatoč povećanju izdvajanja za obranu, samo nacionalni napori nisu dovoljni da EU bude spremna za rat visokog intenziteta, rekao je šef diplomatije u odlasku i šef EDA-e Josep Borrell.
“Dodatna sredstva za obranu trebala bi se trošiti što je učinkovitije moguće, a korištenje dijela kroz suradnička europska ulaganja u potrebe sposobnosti bi pomoglo”, ustvrdio je Borrell.
Prošlog je tjedna Europska komisija odobrila 300 milijuna eura financiranja za pet zajedničkih obrambenih projekata u okviru takozvanog instrumenta EDIRPA — a izvršna vlast EU-a također je pokrenula prijedlog za dodjelu 1,5 milijardi eura za Program europske obrambene industrije (EDIP).
Međutim, te su brojke daleko ispod onoga što je potrebno za suočavanje s izazovima europskog obrambenog sektora, što još uvijek jest jako fragmentiran i ovisni o vanjskim dobavljačima.
Novi europski povjerenik za obranu, Andrius Kubiliusrekao je zastupnicima u Europskom parlamentu tijekom svog saslušanja o potvrđivanju prošlog tjedna da će oko 200 milijardi eura biti potrebno tijekom sljedećeg desetljeća za nadogradnju infrastrukture kako bi se vojna oprema i trupe mogli lako mobilizirati diljem EU-a — i još 500 milijardi eura za izgradnju protuzračnog obrambenog štita EU-a .
O kakvim se projektima radi?
EDA je identificirala ukupno 18 mogućnosti za suradnju na području obrane i sigurnosti, no do sada su samo četiri spomenute dobile obveze od država članica za dublju suradnju kako bi postale punopravni projekti.
Kako javlja Euronewsnajmanje sedam država članica – uključujući Belgiju i Nizozemsku – zainteresirano je za razvoj Europskog borbenog broda za zaštitu svojih voda i odgovor na sukobe u inozemstvu.
Ove će zemlje članice sada planirati uskladiti zahtjeve, razviti poslovni slučaj i pripremiti se za zajedničku nabavu do 2040., s ciljem da to postane velika europska pomorska suradnja.
Međutim, projekti koji su dobili najveću privlačnost među državama članicama su oni koji se odnose na integriranu zračnu i proturaketnu obranu, kroz nabavu protuzračnih bespilotnih sustava (C-UAS), zemaljske protuzračne obrane (GBAD) i streljiva.
13 država članica također je izrazilo interes za suradnju na elektroničkim mogućnostima socijalne skrbi, koje omogućuju prekid neprijateljskih komunikacija i senzora, dok istovremeno štite prijateljske snage od otkrivanja i ometanja, navodi EDA u svom izvješću.
“Mogućnosti suradnje okupit će nacionalne kreatore politike, planere i stručnjake za naoružanje kako bi zajedno razvili relevantna vojna sredstva. To je u skladu s prioritetima NATO-a”, rekao je Šedivý.
