Mišljenja izražena u ovom članku su mišljenja autora i ni na koji način ne predstavljaju urednički stav Euronewsa.
Trenutak zahtijeva hrabru akciju — osiguranje budućnosti u kojoj Romi i druge marginalizirane skupine aktivno doprinose otpornoj, demokratskoj Europi, piše Željko Jovanović.
Reizbor Donalda Trumpa ne uzdrma samo američku politiku; također pojačava prijetnje europskim demokratskim temeljima. Nigdje se ovaj pritisak ne osjeća tako oštro nego kod Roma, najveće i najobespravljenije manjine u Europi, čija ionako krhka zaštita visi o koncu.
Budući da se Sjedinjene Države povlače iz svoje povijesne uloge globalnog branitelja demokracije pod Trumpom, Europa se suočava s odlučujućim izborom: braniti inkluzivnost ili se prepustiti rastućoj plimi krajnje desnog ekstremizma i autoritarizma koji prijeti uništiti njezine temeljne vrijednosti.
Desetljećima je transatlantski savez jačao demokratske norme u srednjoj i istočnoj Europi (CEE) i na Balkanu—regije u kojima se više od 12 milijuna Roma oslanja na okvire EU-a kao što su Mehanizam vladavine prava i Akcijski plan protiv rasizma za zaštitu od sustavne isključenosti .
Ipak, s demokracijom u opadanju u Americi i silama BRICS-a, poput Rusije i Kine, koje ostvaruju veći utjecaj na Europu i guraju “stabilnost” iznad priče o građanskim slobodama, pukotine u tim zapadnim savezima postale su očitije.
U ovom promjenjivom globalnom krajoliku, politika Roma postala je i mjerilo i bojno polje za europsku demokratsku otpornost. Trumpov reizbor, signalizirajući obnovljeni američki izolacionizam, Europu čini ranjivijom na autoritarne struje.
Bez potpore SAD-a demokratskim normama, zaštita Roma prijeti raspadom pod etno-nacionalističkim vođama koji se služe dezinformacijama, klijentelizmom i traženjem žrtvenog jarca kako bi učvrstili vlast.
Ovo nije samo moralna kriza – to je strateška prijetnja europskoj demokratskoj arhitekturi. Način na koji će Europa reagirati neće samo oblikovati budućnost političke uključenosti Roma, već i snagu njezinih demokratskih institucija.
Krhki temelji europske demokracije
Američko-europski savez dugo je bio kamen temeljac poslijeratne europske demokracije, posebno u ranjivim regijama kao što su CEE i Balkan.
Nakon Drugog svjetskog rata, Washington je krenuo dalje od gospodarskog oporavka, zalažući se za upravljanje utemeljeno na demokratskim načelima. Ovaj je savez postavio temelje za inkluzivnost, ključno podupirući prava manjina i Roma kroz reforme iz doba Hladnog rata.
Trumpov pristup “Amerika na prvom mjestu” ohrabruje nacionalističke vođe u Europi. U takvoj klimi institucije poput Helsinške komisije, koja je nekoć ukazivala na nasilje protiv Roma, i USAID-a, poznatog po programima otpornosti, gube svoj utjecaj.
Kako američki angažman opada, Romi riskiraju da padnu u sustave pokroviteljstva koji guše političku autonomiju i demokratski angažman.
Diljem Europe populistički čelnici koriste proturomske osjećaje oružjem kako bi osigurali vlast. Viktor Orbán u Mađarskoj koristi isključujuću retoriku, predstavljajući Rome prijetnjom društvu. U zapadnoj Europi, migracija iz zemalja srednje i istočne Europe potiče neprijateljstvo, produbljujući političke podjele.
Iako okviri EU-a poput Mehanizma vladavine prava i Akcijskog plana za borbu protiv rasizma postoje, oni se bore protiv nacionalističkog pritiska, otkrivajući hitnu potrebu za dosljednom provedbom.
Koji su putovi za izgradnju europskog štita?
Kako bi odgovorila na te izazove, EU mora djelovati odlučno. Prvo, mora dati prioritet mjerama koje jačaju njezin demokratski okvir i štite svoje najranjivije zajednice.
Drugo, trebao bi ovlastiti institucije poput Europskog suda pravde i Agencije za temeljna prava da izdaju obvezujuće preporuke o zaštiti manjina. Nadalje, povezujući ih s financijskim poticajima, EU može učinkovitije provoditi mehanizme vladavine prava, osiguravajući da države članice podržavaju demokratska načela i jačajući povjerenje u upravljanje EU-om.
Treće, ulaganje u civilno društvo koje vode Romi je ključno. Programi kao što su inicijativa Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV) i Europski socijalni fond+ nude prilike za osnaživanje romskih zajednica, pomažući im da izgrade otpornost i neovisnost od klijentelističkih mreža.
Ova ulaganja mogu potaknuti građanski angažman, suprotstaviti se nacionalističkoj retorici i pojačati glasove Roma u procesima donošenja odluka na lokalnoj i europskoj razini.
Četvrto, suočavanje s rastućom prijetnjom digitalnih dezinformacija jednako je bitno. Akcijski plan za europsku demokraciju mora se proširiti kako bi uključio inicijative digitalnog opismenjavanja specifične za Rome, opremajući zajednice alatima za navigaciju i otpor manipulativnim internetskim kampanjama.
Partnerstvom s resursima poput Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO), EU može zaštititi Rome od štetnih narativa i promicati informiranije, aktivnije građansko sudjelovanje.
Definirajući test za Europu
Osim toga, ključno je jačanje transatlantskih i globalnih saveza. Uspostava radne skupine EU-a i SAD-a za uključivanje Roma, uz potporu NATO-a i savezničkih demokracija poput Kanade i Australije, signalizirala bi ujedinjenu predanost obrani prava manjina i suprotstavljanju autoritarnom utjecaju. Ova suradnja može pojačati napore za uključivanje Roma i ojačati stajalište Europe kao globalnog prvaka demokracije.
Konačno, institucionaliziranje zastupljenosti Roma unutar upravljanja EU-om ugradilo bi njihov glas tamo gdje su najvažniji.
Stvaranje putova za romske vođe da služe u Europskom parlamentu i drugim ključnim tijelima ne bi samo istaknulo predanost EU-a različitosti, već bi također osiguralo da kreiranje politika odražava iskustva i potrebe jedne od najmarginaliziranijih zajednica u Europi.
Pristup EU-a uključivanju Roma otkrit će njegovu sposobnost obrane demokratskih vrijednosti pred ekstremizmom i autoritarizmom. Budući da Trumpov reizbor mijenja prioritete SAD-a, Europa mora pojačati svoje korake kako bi ojačala svoje temelje.
Štiteći prava Roma, EU se može uspostaviti kao globalni demokratski lider. Trenutak zahtijeva odvažnu akciju — osiguranje budućnosti u kojoj Romi i druge marginalizirane skupine aktivno doprinose otpornoj, demokratskoj Europi.
Željko Jovanović predsjednik je Zaklade Roma za Europu.
