Kršćanski život

Čelnik vatikanske banke, stručnjaci promiču investicijske fondove dosljedne vjeri

Katoličke institucije i pojedinci imaju stotine milijuna dolara za ulaganje, ali nemaju gotovo nikakvih investicijskih fondova koji bi osigurali da njihov novac ide samo tvrtkama koje poštuju katolički moralni i društveni nauk, rekao je čelnik vatikanske banke.

Kao odgovor na to, Jean-Baptiste de Franssu, predsjednik Instituta za vjerska djela, poznatog kao Vatikanska banka, i nekolicina specijaliziranih upravitelja imovinom organizirali su sastanak u Londonu kako bi pronašli načine da uvjere pružatelje financijskih usluga da postoji potražnja za investicijskim fondovima dosljednim katoličkoj i kršćanskoj vjeri.

Susret od 11. do 12. studenog drugi je “Mensuram Bonam Summit”, nazvan prema dokumentu Papinske akademije društvenih znanosti iz 2022. “Mensuram Bonam” (Za dobru mjeru). S podnaslovom “Mjere utemeljene na vjeri za katoličke ulagače: polazište i poziv na akciju”, dokument navodi 24 teme – od pobačaja do vode – koje treba uzeti u obzir pri planiranju investicijske strategije koja stvara sredstva potrebna za nastavak misije crkve, ali čini to na najetičniji mogući način.

De Franssu i Peter Hugh Smith, izvršni direktor londonskog CCLA Investment Managementa i domaćin konferencije, razgovarali su s novinarima u Zoom pozivu 7. studenog.

Vatikan, biskupije diljem svijeta i vjerske zajednice imaju baštinu od procijenjenih 1,75 trilijuna dolara za ulaganje, ali postoji samo nekoliko investicijskih fondova koji ispunjavaju višestruke kriterije dosljednosti s učenjem Katoličke crkve, rekao je De Franssu.

Za usporedbu, rekao je, odlazak na internet na Morningstar ili drugu web stranicu za praćenje ulaganja pokazat će desetke šerijatskih fondova za muslimane koji žele isključiti ulaganja u tvrtke koje, na primjer, proizvode ili su uključene u alkohol, svinjetinu, duhan, kockanje i pornografija.

“Većina ulagača temeljenih na vjeri ne želi imati financijsku korist od stvari koje smatraju neprikladnima ili stvarima koje su protiv njihove vjere”, rekao je Hugh Smith. Ali također, kroz svoja ulaganja, odluke dioničara i dijalog s tvrtkama u koje ulažu, oni mogu pokrenuti promjene.

Kada bi pružatelji financijskih usluga znali kriterije koje katolici ili kršćani općenito traže u fondovima koji su dosljedni vjeri, oni bi odgovorili, rekao je De Franssu, jer “može se zaraditi mnogo novca jer predstavljamo značajnu količinu imovine koja se može uložiti .”

Londonski sastanak podupiru nizozemski Anthos Fund and Asset Management, te američke tvrtke CBIS Catholic Responsible Investments, Catholic Investment Services i Knights of Columbus Asset Advisors.

U intervjuu za Catholic News Service, De Franssu je rekao da je prvi Mensuram Bonam Summit, održan u Rimu 2023., jasno pokazao da mnogi biskupi, a posebno mnoge redovnice i redovnici odgovorni za upravljanje imovinom, nemaju pojma o tome kako svoja ulaganja uskladiti s njihovu vjeru a ne samo generički “društveno odgovorno”.

Radeći s Collège des Bernardins u Parizu, on i drugi osmislili su 20-satni online tečaj koji će biti pokrenut na francuskom u siječnju kako bi pomogao katolicima koji su zaduženi za ulaganje novca svojih biskupija ili vjerskih redova. Uključivat će dubinski zaron u ono što katoličko socijalno učenje podrazumijeva i praktične smjernice o etičkom upravljanju imovinom i stvaranju “utjecajnih ulaganja”.

De Franssu je rekao da već razgovaraju s drugim katoličkim sveučilištima o ponudi tečaja na drugim jezicima i s informacijama usmjerenim na tržište ulaganja u drugim zemljama.

Ravnatelj Vatikanske banke rekao je da kada je zaposlen 2014. godine, investicijski portfelj institucije nije bio u potpunosti u skladu s crkvenim učenjem.

“Obično sam govorio da će se Papa pojaviti na Angelusu i reći nekoliko stvari u nedjelju”, a ljudi u banci “u ponedjeljak bi učinili upravo suprotno”, rekao je. “Ali to je davno prošlo i, da, potpuno smo u skladu s papinim učenjem.”

Ali ulaganje dosljedno vjeri zahtijeva stalno praćenje i postavljanje novih pitanja, rekao je. Na primjer, banka ne ulaže u neke tvrtke koje razvijaju umjetnu inteligenciju “jer ne razumijemo koliko ova tehnologija može imati utjecaja na dostojanstvo ljudske osobe”, s obzirom na njenu moguću primjenu u sustavima oružja i drugim poljima gdje život- i-smrtne odluke su u pitanju.

“Dakle, nije uvijek riječ o pobačaju ili naoružanju ili fosilnim gorivima”, rekao je. “Problemi mogu biti mnogo širi.”

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Mještovita srednja škola Stjepan Radić: Mala gesta stvara veliko srce

Katoličke vijesti

Trey Campo, s receptom za pirjana goveđa kratka rebarca

Katoličke vijesti

Kolumna iz Njemačke: Zašto je školovanje kod kuće u Njemačkoj nepotrebno

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti