- Detalji
-
Božićni post u Grkokatoličkoj Crkvi i bizantskom obredu je vrijeme od 40 dana prije velikog blagdana Rođenja Gospodnjega. Nije jednako strog kao Veliki post (Četrdesetnica), ali je važan i blagodatan kao i svaka žrtva iz ljubavi za Gospoda. Podsjeća nas na nužnost jedinstva svega
stvorenoga što sama narav Kraljevstva nebeskoga traži. Utjelovljenje sjedinjuje Stvoritelja sa stvorenjima u osobi Isusa Krista i ukazuje na “dobro” (pozitivu) svega stvorenja i međuovisnost i povezanost čitavoga kozmosa: materijalnoga, duševnoga i duhovnoga. Post je vrijeme pojačanoga napora oko ljubavi prema Bogu i bližnjemu što se iskazuje u konkretnom bogoštovanju, molitvi, postu i djelima čovjekoljublja (grč. “philantropia”). Upravo u ovome posljednjem na najbolji način postajemo ikona ili odraz Presvete Trojice i Isusa Krista jer je On Čovjekoljubac (“Philantropos”) kako u liturgiji i svetim tekstovima molimo i ispovijedamo. Post je ravnoteža duha, duše i tijela, unutarnjega i vanjskoga, osobnoga i zajedničkoga. Ne možemo imati kvalitetan molitveni život i istinsko bogoslužje, a istovremeno živjeti tako što tlačimo druge, ne marimo za brata čovjeka, robujemo strastima tijela, mentalitetu i putovima svijeta, lošim svagdanjim navikama. Osjećajući barem malo glad svakoga dana, postajemo svjesni da same sebe ne možemo dovesti do punine života, da smo ovisni o Bogu i njegovoj milosti, da smo prolazni, da smo ovdje na proputovanju i da “ovdje nemam trajnoga grada”, kako kaže sveti apostol Pavao. Želja i potreba za hranom postaje znakom naše želje i potrebe za onim najbitnijim – za Bogom, vječnim smislom svega stvorenoga i puninom našega bića. Kanoni Crkve normiraju post, a svatko je slobodan prema svojoj savjesti ili blagoslovu duhovnoga oca sebi izabrati i ostvariti koliko i kako može. Premda kanoni točno određuju tradicionalni oblik posta za svaki dan, ne treba se plašiti ili odustati od zahtjevnog posta jer možda izgleda da je to preidealno za ostvariti u današnjim uvjetima života. Uvijek se može uzeti manje pravilo, ili u manjem opsegu, ali ga se držati do kraja. Kultura posta se gradi kao i svaka druga stvar. Prema kanonima Crkve u vrijeme posta je od hrane zabranjeno sve mesno, masno i mliječno u sve dane. Srijedom i petkom, a također od 13. do 24. (Badnjak) dodatno su zabranjeni riba, ulje i vino (izuzev subote i nedjelje). Ne smije se zaboraviti, kako kažu sveti oci Crkve, da se u vrijeme posta više molimo, ispovijedamo i pričešćujemo. Post je ne samo disciplina Crkve za sve njezine članove, već i dobar poticaj svima da u vrijeme pritiska potrošačkog adventsko-božićnog komercijalizma ostanemo fokusirani na ono bitno, na smisao Božića i svoj duhovni rast. U svakom slučaju, Crkva nas poziva na više molitve, odricanja, duhovne sabranosti i ljubavi u pripremi za slavlje Rođenja Gospodnjega. Svaki katolik je živi član žive zajednice – Crkve, a ona je Tijelo Kristovo, te je samim time uključen u život zajednice svojim duhovnim životom. Blagoslovljen svima sveti post.
