Trend uniformnosti u obrazovanju krije oblike ideološke uvjetovanosti, koja iskrivljuje obrazovanje, čineći ga instrumentom interesa sasvim drugačijim od promicanja ljudskog dostojanstva i potrage za istinom, poručio je Papa primivši sudionike simpozija „Uslužno učenje i Globalni pakt o obrazovanju”
U Apostolskoj palači u Vatikanu papa Franjo je u subotu, 9. studenoga, primio u audijenciju sudionike međunarodnog simpozija „Uslužno učenje i Globalni pakt o obrazovanju”. Simpozij se, u organizaciji mreže Uniservitate, koja djeluje u sklopu latinskoameričkog centra za učenje i solidarnost, 7. i 8. studenoga održao na Sveučilištu LUMSA u Rimu.
Vaš je susret od posebnog interesa za Crkvu, rekao je Papa te istaknuo misli svetog Pavla VI. koji je Crkvu volio opisivati kao „stručnjakinju u čovječnosti“. Te su riječi važne i zahtjevne te nas izazivaju da im damo konkretan izraz u našem radu odgajatelja, naglasio je.
Sveti se Otac zatim osvrnuo na film „Društvo mrtvih pjesnika“, podsjetivši na scenu u kojoj profesorica književnosti s „vrlo originalnom metodom stiže u renomirani internat“ i svoje prvo predavanje započinje s „malim izazovom: traži od učenika da stanu na svoje stolove i vide razred iz druge perspektive“.
„Ova epizoda sugerira što bi obrazovanje trebalo biti: ne samo prijenos sadržaja – to je samo jedan dio – već transformacija života; ne samo ponavljanje formula – poput papiga – već vježbanje u sagledavanju složenosti našeg svijeta. To mora biti obrazovanje“, istaknuo je papa Franjo.
U Isusovoj je pedagogiji ovaj „stil“ sasvim očit, rekao je Papa te dodao da je on vidljiv u jednom od njegovih omiljenih oblika poučavanja: prispodobama.
„Pričajući priče, Gospodin nije govorio apstraktnim jezikom koji bi mogla razumjeti samo elita, nego na način koji je bio jednostavan i svima dostupan i koji su svi razumjeli. Parabola je priča koja omogućuje slušateljima da uđu u narativ i druže se s likovima. Isus je nastojao osigurati da njegovi slušatelji ne samo razumiju poruku, već da se osobno uključe u nju“, istaknuo je papa Franjo.
Za razliku od tog stila, današnja globalizacija nosi rizik za obrazovanje, rekao je Sveti Otac, istaknuvši da su obrazovni programi danas često podređeni političkim i ekonomskim interesima. Taj trend uniformnosti u obrazovanju krije oblike ideološke uvjetovanosti, koja iskrivljuje obrazovanje, čineći ga instrumentom interesa sasvim drugačijim od promicanja ljudskog dostojanstva i potrage za istinom, poručio je Papa.
Istaknuvši da se ne može promijeniti svijet, ako se ne promijeni obrazovanje, Papa je naglasio da je potrebno zajedno razmisliti o tome kako pokrenuti i voditi tu promjenu. Pohvalivši pedagošku metodu „uslužnog učenja“, koju je pokrenula mreža Uniservitate, istaknuo je da ona potiče osjećaj zajedničke odgovornosti kod studenata kroz društvene projekte koji su sastavni dio njihovog akademskog programa. Na taj način, istaknuo je Papa, katoličke obrazovne ustanove opravdavaju svoje ime.
„Za bilo koju školu ili sveučilište, biti ‘katoličko’ više je od imati istaknuti pridjev u svom nazivu. To označava obvezu njegovanja osebujnog pedagoškog stila i poučavanja u skladu s učenjima Evanđelja. To nije evanđeoska ideologija. Ne, to je humanizam, humanizam po uzoru na Evanđelje“, istaknuo je Sveti Otac.
U tom smislu, Uniservitate na dosljedan način odgovara namjerama Globalnog pakta o obrazovanju, njegujući obrazovne procese koji uključuju sve, rekao je te podsjetio na afričku poslovicu koja kaže da je za školovanje djeteta potrebno cijelo selo. Uložimo stoga sve napore kako bismo izgradili takvo „obrazovno selo“, gdje možemo raditi zajedno na promicanju pozitivnih i kulturno plodonosnih ljudskih odnosa, poručio je Papa.
„Obrazovanje nije proces koji završava „kada napustimo učionicu ili knjižnicu, obrazovanje se nastavlja kroz cijeli život, nastavlja se u našim svakodnevnim susretima s drugima i na putovima kojima idemo“, rekao je Papa te dodao da je put do obrazovanja u slušanju drugih i promišljanju u dijalogu.
„Savez, koji vas pozivam da gajite, trebao bi uroditi plodovima mira, pravde i međusobnog prihvaćanja među svim narodima i proširiti svoje pozitivne učinke u sve tješnjim oblicima suradnje. Takav savez može potaknuti međureligijski dijalog i brigu za naš zajednički dom. Svi znamo da zadatak nije jednostavan, ali je svakako uzbudljiv. Obrazovanje je avantura, jedna velika avantura“, istaknuo je Papa.
Pred tim su izazovom, nastavio je Papa, katoličke škole svih vrsta i razina pozvane hrabro poduzeti sve potrebne promjene, dopuštajući da njihove aktivnosti budu nadahnute naukom Isusa, našeg zajedničkog Učitelja. Govoreći o važnosti promicanja dosljednosti među različitim inicijativama, Papa je potaknuo sudionike da razmotre načela iz apostolske pobudnice Evangelii gaudium, istaknuvši da obrazovni programi trebaju dovesti učenike u kontakt sa stvarnošću koja ih okružuje kako bi, polazeći od iskustva, naučili mijenjati svijet ne za vlastitu korist, već u duhu služenja.
Nadalje, naglasio je da katoličko obrazovanje treba promicati „kulturu znatiželje“ te istaknuo važnost umijeća postavljanja pitanja. Podržimo mlade ljude u istraživanju sebe i svijeta, ne svodeći znanje na mentalne vještine, već nadopunjujući te vještine spretnošću i velikodušnošću rođenom iz zanesenog srca, rekao je Papa te, među ostalim, istaknuo da je srž cjelokupnog obrazovnog pothvata briga za ljudsko srce. (kta/rv)
