Uoči svoga 91. zasjedanja, biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i biskupi delegati, u večernjim satima 3. studenog 2024. slavili su euharistiju u katedrali Srca Isusova u Sarajevu. Svetu misu predvodio je predsjednik Biskupske konferencije BiH mons. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH, a prigodnu propovijed uputio biskup banjolučki mons. Željko Majić.
Uz njih dvojicu koncelebrirali su: apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Francis Assisi Chullikatt, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski i potpredsjednik BK BiH mons. Petar Palić, delegati Hrvatske i Austrijske biskupske konferencije dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, i mons. Klaus Küng, biskup u miru iz Sankt Pöltena, te delegat Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metodija mons. Rrok Gjonlleshaj, nadbiskup barski i osam svećenika.
Pozdravljajući okupljene nadbiskup Tomo ih je, uvodeći u misno slavlje, pozvao na zahvalu Bogu za sve blagoslove koje im šalje u njihovu ljudskom i vjerničkom životu te na molitvu da ih nastavi blagoslivljati.
Asistirali su bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa pod vodstvom svoga profesora liturgike i rektora VBS-a preč. Ivana Rake. Liturgijsko pjevanje animirao je Katedralni mješoviti zbor „Josip Stadler“ pod ravnanjem vlč. Marka Stanušića.
Osvrćući se u prigodnoj propovijedi na pročitani odlomak iz Evanđelja, biskup Majić podsjetio je da sv. Marko u njemu prenosi susret židovskog mladića s Isusom kojemu na upit ‘Učitelju dobri, što mi je činiti da baštinim život vječni?’ Isus odgovara: ‘Što me zoveš dobrim? Nitko nije dobar doli Bog jedini! Zapovijedi znadeš!’“ (Mk 10,17-19). „Temeljno je to pitanje svakoga čovjeka od Adama do današnjega dana. A odgovor je uvijek isti: Zapovijedi znaš!“, posvijestio je biskup Majić. Dodao je da Stari Zavjet osim Deset Božjih zapovijedi donosi i zapovijed ljubavi prema Bogu te da Mojsije, kojemu se pripisuje Petoknjižje, u Knjizi Levitskog zakona, donosi zapovijed ljubavi prema bližnjemu: „Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe“ (Lev 19,17).
„Ali osim ovih izričitih zapovijedi, proučavatelji Biblije pobrojali još 613 zakonâ, zapovijedȋ, i ‘predajâ starih’ koje su podigli na razinu zapovijedi: 365 zapovijedi u negativnoj formi, a 248 zapovijedi u pozitivnoj formi. Tko bi se to mogao snaći u tolikom mnoštvu zakona?! Stoga ne treba nas nimalo čuditi pitanje onoga pismoznanca, jednako je li mu motivacija bila u tomu, kako piše sv. Luka, da Isusa iskuša ili u istinskoj želji da ga Učitelj nad učiteljima pouči“, ustvrdio je banjolučki biskup.
„Sva trojica sinoptika prenose nam Isusov razgovor s nekim pismoznancem (Mt 22, 34-40; Mk 12, 28-34; Lk 10,25-28). Radi li se o jednom razgovoru, ili je Isus više puta isticao da sav Zakon i Proroci ‘vise’ o Zapovijedi ljubavi, iz ulomka samog razgovora nije moguće zaključiti. No, jednako redci koji prethode ovom razgovoru, kao i redci koji slijede, otvaraju mogućnost da je Isus u svom propovijedanju ove Zapovijedi više puta isticao i nastojao da se duboko ‘urežu u srce’“, kazao je biskup Majić podsjećajući da sv. Ivan Zapovijed ljubavi prema bližnjemu donosi kao posljednju pouku Spasitelja prije pregorke Muke, na Posljednjoj večeri: „Zapovijed vam novu dajem: ljubite jedni druge, kao što sam ja ljubio vas“ (Iv 13,34).
Također je podsjetio da apostol Ivan u svojoj Prvoj poslanici otklanja svaku pomisao da su Zapovijedi ljubavi prema Bogu i prema čovjeku u Isusu odijeljene: „Rekne li tko: ‘Ljubim Boga’, a mrzi brata svog, lažac je. Jer tko ne ljubi svoga brata kojega vidi, Boga kojega ne vidi ne može ljubiti“ (1 Iv 4,20). „Tu nerazdvojivost učenja o jedinstvenoj ljubavi Isus je na najizvrsniji način potvrdio na križu gdje okomita greda predstavlja ljubav prema Bogu, a vodoravna ljubav prema čovjeku“, naglasio je biskup Željko.
Podsjećajući na Isusove riječi o Posljednjem sudu, biskup Majić je na upit o tome, tko su oni blagoslovljeni od Oca koji će sjesti zdesna i biti baštinici Kraljevstva Božjega pripravljenog za njih od postanka svijeta? Kazao: „To su oni koji su gladne nahranili, žedne napojili, stranca primili, gola odjenuli, bolesna i u tamnici pohodili (Mt 25,31-36). Dakle, i na Sudnjem danu Isus će nam ponovo jasno reći tko nam je bližnji i kako smo se odnosili prema onima u kojima želi biti prepoznat, bit ćemo suđeni.“
Osvrćući se na završni dokument nedavno završene XVI. redovite Opće skupštine Biskupske sinode o sinodalnosti, biskup Željko kazao je da se i u njemu iščitava odgovor Sinode na pitanje „tko je moj bliži“. „U dokumentu čitamo: Gledanje u Gospodina ne udaljava nas od tragedija povijesti. Umjesto toga, otvara nam oči za patnju onih oko nas i koja postaje dio nas: lica ratom pogođene prestravljene djece, uplakanih majki, srušenih snova tolikih mladih ljudi, izbjeglica koje čekaju strašna putovanja, žrtava klimatskih promjena i društvenih nepravda. Njihove patnje odjeknule su među nama ne samo posredstvom medija, nego i po glasu mnogih koji su osobno, bilo preko vlastitih članova obitelji ili naroda uključeni u ove tragične događaje.“
Biskup Majić je izrazio iznenađenje da Sinoda, barem u svom završnom dokumentu, „nije imala otvorene oči i čula krik tolikih ubijenih u utrobama majki, prislonila uho nad tihe ali snažne jauke tolikih osamljenih, ostavljenih i odbačenih kojima, umjesto da poput Milosrdnoga Samarijanca, rane povije i za njih se do prirodne smrti brine, današnje društvo ih kao teret ozakonjenom eutanazijom ubija!“ „Nakon još jednoga pogleda na sinodalnu osjetljivost na traume suvremenoga društva, naše se oko zadržava na svetopisamskim riječima – riječima samoga Isusa koji reče: Ovo je trebalo činiti, a ono ne propuštati (Mt 23,23). Trebalo je i mora se biti osjetljiv na ugroze koje pritišću ne samo pojedince i narode, nego opasno prijete cijelome čovječanstvu kako u njegovoj današnjici tako i u budućnosti. No, nikako se ne smije propustiti da se ne upozori na izvor svih zala, a to je brutalni i zločinački napad na iskonsko dostojanstvo čovjeka – pravo čovjeka na dostojanstven život od naravnog začeća do prirodne smrti. Jer ako se ovo pravo ne poštuje, čemu se onda čuditi ratovima, neosjetljivosti na tolike suze patnika, boli prognanih, nasrtaj na prirodu i tomu slično“, kazao je biskup Majić.
Potaknuo je na kraju sve okupljene biskupe, svećenike, redovnice i ostale vjernike da – po uzoru na Isusove riječi „Idi pa i ti čini tako!“ (Lk 10,36-37) – s ovoga misnoga slavlja pođu „s čvrstom odlukom da ćemo ne samo propovijedati, nad zlim se pojavama žalostiti ili pasivno sablažnjavati, glasno ili potiho zle pojave kritizirati, nego da ćemo, svatko u svom staležu, redu, pozivu i poslanju, u snazi Duha Svetoga i Ljubavi Kristove, štititi i promicati dostojanstvo života od prirodnoga začeća do naravne smrti…“
Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine, 4. i 5. studenog 2024. s početkom u 9,00 sati u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu (ulica Josipa Stadlera 13) održat će svoje 91. redovito zasjedanje. Predsjedat će nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić, predsjednik BK BiH, uz sudjelovanje članova Biskupske konferencije BiH i delegata Hrvatske i Austrijske biskupske konferencije te Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metodija.
Tijekom zasjedanja biskupi će, između ostalih točaka dnevnoga reda, osvrnuti se na provedbu zaključaka donesenih na prethodnom zasjedanju održanom sredinom srpnja ove godine u Banjoj Luci, saslušati izvješće svoga delegata na upravo završenoj XVI. Općoj redovitoj skupštini Biskupske sinode, usuglasiti predstojeće termine i razmatrati druga pitanja važna za život i djelovanje biskupijskih zajednica u Bosni i Hercegovini.
Biskupi će također u ponedjeljak, 4. studenog ujutro slaviti Svetu misu u kapeli Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa i potom se susresti s bogoslovnom zajednicom. Predsjedat će nadbiskup Vukšić, a prigodnu propovijed uputit će dubrovački biskup mons. Roko Glasnović.
Biskupi će završiti svoje zasjedanje konferencijom za novinstvo koja će biti upriličena u utorak 5. studenoga u 12 sati u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu u ulici Josipa Stadlera 13. (kta)
