Papa Franjo susreće se sa skalabrinskim misionarima i ponavlja da migranti koji bježe od siromaštva, nepravde i ratova moraju biti dobrodošli, praćeni, promicani i integrirani, također imajući na umu da ih naša starija društva trebaju.
Autor: Lisa Zengarini
Papa Franjo ponovno je osudio raširenu “ravnodušnost” prema sudbini izbjeglica i migranata u današnjem svijetu “pogoršanu zatvaranjem granica”, te rastuće neprijateljstvo prema njima, ponavljajući svoju molbu za suosjećajnim odgovorom na izazove migracija. “Nemojmo zaboraviti da migranti moraju biti dobrodošli, praćeni, promicani i integrirani”, rekao je susrevši se u ponedjeljak s misionarima svetog Karla Boromejskog, obično poznatim kao Skalabrinijci, prigodom njihova 16. generalnog kapitula.
Družba je za središnju temu 2024. godine odabrala temu Jubileja 2025. „Hodočasnici nade“.
Migracije mogu biti dragocjena škola vjere i ljudskosti
Polazeći od teme, Papa se osvrnuo na krepost nade u odnosu na tri aspekta njihove službe: migrante, pastoral i milosrđe.
Prvo je istaknuo kako migranti uče vrlinu nade. Migranti napuštaju svoje domove s nadom da će pronaći bolji život, često se suočavaju s odbijanjem i zatvorenim vratima, ali ne prepuštajući se očaju. “Njihova odlučnost, često nadahnuta njihovom ljubavlju prema obiteljima koje su ostavili za sobom, može nas puno naučiti”, rekao je Papa.
Stoga je potaknuo Skalabrince, čiji je utemeljitelj, sveti Ivan Krstitelj Scalabrini, želio da oni budu “migranti među seliteljima”, da uče od migranata kojima služe, sudjeluju u njihovu putu i rastu u solidarnosti. “Na taj način, kroz interakciju i dijalog, te prihvaćajući Krista prisutnog u njima, rasti ćete u solidarnosti jedni s drugima, polažući svoje povjerenje ‘u Boga i samo u Boga’”, rekao je.
“Ne zaboravite Stari zavjet: udovica, siroče i stranac. Oni su Božji privilegirani.”
Napominjući da želja za preseljenjem često odražava dublju čežnju za spasenjem, papa Franjo je primijetio da, unatoč izazovima, migracija može biti “dragocjena škola vjere i ljudskosti”.
Pastoralna blizina migrantima
Papa je dalje istaknuo potrebu pružanja odgovarajuće pastoralne skrbi migrantima jer, rekao je, “migracija može biti trenutak rasta samo ako se pruži odgovarajuća potpora”.
“Žele li migranti sačuvati snagu i otpornost potrebnu da nastave svoje putovanje – primijetio je Papa – treba im netko tko će se brinuti o njihovim ranama i brinuti se za njih u njihovoj krajnjoj tjelesnoj, duhovnoj i psihičkoj ranjivosti.”
Otuda njegov poziv na „učinkovite pastoralne zahvate koji pokazuju blizinu na materijalnoj, vjerskoj i ljudskoj razini, kako bi se održala njihova nada živom i kako bi im se pomoglo napredovati na osobnom putu prema Bogu, njihovu vjernom suputniku na putu“.
Stareća razvijena društva trebaju migrante
Papa Franjo također je primijetio da mnoge zemlje primateljice, uključujući Italiju, trebaju migrante jer se suočavaju s padom nataliteta i starenjem stanovništva,
Na kraju je papa Franjo pozvao na milosrđe prema migrantima koji su zbog nepravdi, ratova i nedostatka mogućnosti u svojim domovinama često prisiljeni napustiti svoje domove, a čija se patnja zatvaranjem granica pogoršava.
Odbacivanje ekskluzivističkih stereotipa
Ponovno je osudio raširenu ravnodušnost prema gubitku mnogih života i iskorištavanju migranata dok se bore za preživljavanje bježeći od gladi i progona. Podsjetivši na biblijski jubilarni zakon o vraćanju zemlje, pozvao je na provođenje tog čina pravde u sadašnjem kontekstu “kroz dobrotvorna djela koja potvrđuju dostojanstvo i prava svakog pojedinca”.
Na taj se način, kazao je, “odbacuju ekskluzivistički stereotipi, a druge osobe, bez obzira tko su i odakle dolaze, promatraju kao dar Božji, jedinstven, svet, nepovrediv, dragocjen resurs za dobrobit svih”.
Na kraju je papa Franjo priznao živost skalabrinske karizme u Crkvi, potaknuo ih na produbljivanje poslanja pomoći migrantima koje im je prije više od jednog stoljeća povjerio sveti Ivan Krstitelj Scalabrini.
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
