Planirana proračunska veza Europske komisije s ekonomskim reformama je ‘pogrešna’
Europa

Planirana proračunska veza Europske komisije s ekonomskim reformama je ‘pogrešna’

Vodeći pregovarač Europskog parlamenta o sljedećem dugoročnom proračunu, Siegfried Muresan, rekao je u intervjuu za Euronews kako misli da bi se novac EU trebao trošiti nakon 2027. godine.

Povezivanje programa EU-a s ukupnim makroekonomskim reformama u sljedećem dugoročnom proračunu Unije (2028.-34.) bila bi ‘pogreška’ jer bi građani mogli biti pogođeni neuspjehom svojih vlada da ispune rezultate, rekao je europarlamentarac koji vodi dosje u intervjuu za Euronews .

Siegfried Muresan (EPP/Rumunjska) uzvratio je na procurjele prijedloge reforme proračuna, u koje je Euronews imao uvid, prema kojima Europska komisija nastoji povezati proračunske prihode s ekonomskim reformama.

Očekuje se da će pregovori o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru – sedmogodišnjem planu koji postavlja ograničenja potrošnje EU-a – započeti u ljeto 2025., ali Komisija EU već razmatra ideje o tome kako reformirati dugoročni proračun Unije kako bi bio jednostavniji i fleksibilniji.

Euronews: Kako bi sljedeći dugoročni proračun EU-a mogao kombinirati stare i nove prioritete financiranja?

Prvo, moramo priznati da su tradicionalni prioriteti [cohesion between territories and agriculture] bili su važni desetljećima i nastavljaju biti važni. Isto tako, imamo nove prioritete: prijelaz na zeleno gospodarstvo, na digitalno gospodarstvo, istraživanje, inovacije i našu obranu, zajedno s potrebom zaštite naših granica, dakle sigurnosti i sigurnosti. Moramo pronaći sinergiju između to dvoje.

Već smo iskoristili koheziju kako bismo svoje gospodarstvo učinili zelenijim, digitalnijim. Također treba vidjeti kako postojeće prioritete iskoristiti za jačanje konkurentnosti, što je novi politički prioritet u Europi.

Mi [also] moraju biti sigurni da je novac dobro potrošen. Moramo osigurati da novac dođe do korisnika, da postoji transparentnost. A ako postoje bilo kakve nepravilnosti na brodu, onda to treba riješiti. I onda, dok ljudi u Europi očekuju od Europske unije da učini više, da pruži više, da ih zaštiti, ojača gospodarstvo, jasno je da ne možemo učiniti više s istim proračunom.

Euronews: Odakle povećanje proračuna? Podržavate li pitanje zajedničkog duga?

Ako vlade članica EU očekuju da će Europa učiniti više, neozbiljno je i populistički tražiti manji proračun ako očekuju da će Europa učiniti više. Oni također moraju dati sindikatu alate koji su mu potrebni, a proračun je jednostavno bitan alat.

Drugo, svjestan sam da vlade ne bi bile spremne izdvojiti puno više u proračunu. Mislim da su mala povećanja realna, ali ne i velika. Zato mislim da je stvaranje novih vlastitih resursa [the main sources of revenue for the EU budget] je najbolji alat koji imamo da zatvorimo jaz, ali i da osiguramo da financiranje sindikata postane transparentno, predvidljivo i stabilno.

Budući da sada kada odlučujemo o VFO-u, to su uglavnom pregovori između 27 država članica i Europskog parlamenta pri čemu svaka od država članica želi biti u što je moguće manjem iznosu, a primiti što je više moguće. I to su vrlo politički pregovori. A ako imamo vlastite resurse, onda su prihodi predvidljivi svima. Ovo je očito dugoročno rješenje.

Kad je riječ o zajedničkom zaduživanju, savjetovao bih da o tome sada ne raspravljamo jer je to još politički kontroverzno. Upravo smo se zadužili sa 700 milijardi eura [with the post-pandemic recovery funds]. Moramo biti vrlo oprezni s idejom o stvaranju još dugova. Osim toga, trenutno ideološki dijeli.

Euronews: Već postoje sukobi između Parlamenta i Vijeća oko proračuna za 2025. kada je riječ o financiranju ključnih programa poput Erasmus+ ili Horizon Europe, pa kakav proračun predviđate za razdoblje nakon 2027.?

Mislim da nam treba proračun u kojem primarni korisnici Europe i dalje osjećaju da se o njima brine: programi za studente, za Erasmus stipendije, za istraživanje, za poljoprivrednike, za koheziju i dalje moraju biti jasni i vidljivi.

Obrana će biti jedno od glavnih područja koje treba povećati, a također moramo podržati naše susjedne zemlje, jer podržati susjede znači podržati sebe. Upravo sada vidimo s Ukrajinom, upravo smo ovaj tjedan imali referendum o europskim integracijama Moldavije i uspjeli smo, ali vrlo tijesnom većinom jer je Ruska Federacija bila vrlo aktivna i pokušala utjecati na Moldaviju. Tako da će i to biti jedan od novih prioriteta.

Euronews: Što mislite o ovim nacrtima ideja Komisije o centralizaciji proračuna EU-a? Kakav bi mogao biti utjecaj na njih?

Mislim da bi to bilo pogrešno. Mislim da bi zanemarivanje uloge regija bila pogreška. Mislim da je proračun u kojem lokalna i regionalna razina ima vlasništvo proračun koji više odgovara potrebama na terenu i proračun koji ima veće šanse da se brže realizira. Centralizacija također znači rizik da nacionalne vlade koriste proračun EU-a kao politički alat u svojim rukama. I ovo bi također bilo pogrešno.

Euronews: Osim tih ideja, bilo je i nekih rasprava o tome kako bi ovaj proračun trebao prijeći s proračuna temeljenog na programima na proračun temeljen na politici. Kakve bi bile implikacije za financiranje programa EU?

Trebamo jasniju vezu između naših novih političkih prioriteta i proračuna koji je potreban. Također smo vidjeli s Instrumentom za oporavak i otpornost (RRF) da su ulaganja bila povezana s reformama. I vidjeli smo da smo kroz ovaj link uspjeli potaknuti reforme koje inače ne bi bile napravljene. Ali mislim da bi bilo pogrešno povezivati ​​konkretne programe s ukupnim makroekonomskim reformama. Ne bih želio da se poljoprivrednicima blokiraju EU fondovi jer Vlada ne radi mirovinsku reformu. Pa da vidimo kako možemo potaknuti reforme u tim specifičnim područjima.

Euronews: Je li VFO pravi instrument za jačanje naše obrane i vojnih sposobnosti?

Naše potrebe za obranom bit će značajne, a sam proračun neće biti dovoljan. Dakle, sam proračun Unije neće moći osigurati dovoljno sredstava. To može biti dio odgovora.

Sa strane Europskog parlamenta, vidim da bilo koju vrstu rashoda na europskoj razini preferiram da bude kroz proračun EU jer to znači demokratski legitimitet, odgovornost, znači transparentnost. Dakle, ja preferiram da se u proračunu EU-a nađu potrebna sredstva za obranu, ali siguran sam da to neće biti dovoljno.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Franjevci podnijeli peticiju za zaustavljanje prolaska žičara preko katoličkog groblja Svete Zemlje

Katoličke vijesti

Filipinska biskupija promiče sveca katehete Laureane ‘Ka Luring’ Franco

Katoličke vijesti

‘Vrlo tužan dan’: Požar progutao povijesnu crkvu u Torontu

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti