Veći dio Europe ovog će vikenda ukinuti ljetno računanje vremena, vraćajući satove za jedan sat unatrag. Ali koji su potencijalni zdravstveni utjecaji ove prakse?
U nedjelju će se satovi u više zemalja u Europi pomaknuti jedan sat ranije, označavajući kraj ljetnog računanja vremena.
Ovo sezonsko pomicanje vremena događa se dva puta godišnje, prelazak na ljetno računanje vremena (DST) u proljeće, kada se satovi pomiču jedan sat unaprijed, i vraćanje na standardno vrijeme u jesen.
Iako je pomicanje sata standardizirana praksa već godinama i uobičajeno je u većini Europe i Sjedinjenih Država te u dijelovima Kanade, Australije i Latinske Amerike, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da bi to moglo biti štetno za dobrobit ljudi.
Ranije ovog tjedna, tim istraživača spavanja iz British Sleep Society objavio je izjavu u kojoj se od britanske vlade traži da ukine pomicanje sata dva puta godišnje.
Izjava, objavljena u Journal of Sleep Research, zalaže se za usvajanje standardnog vremena tijekom cijele godine jer je ono više usklađeno s “prirodnim ciklusima svjetlost-tama dana i noći”.
“Vraćanje stalnog standardnog vremena značilo bi da bi naši satovi bili blisko usklađeni sa solarnim vremenom, i dok bi to značilo ranije zalaske sunca ljeti, postojale bi dodatne dobrobiti za zdravlje od poboljšanog sna i cirkadijalnog usklađivanja zbog povećane izloženosti jutarnjoj sunčevoj svjetlosti od jeseni do proljeća”, rekao je u izjavi Malcolm von Schantz, profesor kronobiologije na Sveučilištu Northumbria i član Northumbria Centra za istraživanje spavanja.
Istraživači su dodali da su održavanje dobre rutine spavanja i izlaganje prirodnoj dnevnoj svjetlosti ujutro važne komponente ljudskog zdravlja i poremećaji bilo kojeg od ovih čimbenika mogu dovesti do negativnih učinaka na zdravlje.
“Ako niste izloženi jutarnjem svjetlu, tada ne regulirate svoj tjelesni sat onoliko dobro koliko biste mogli, a postoji stvarno određeno vrijeme ujutro kada vam je potrebno to izlaganje svjetlu kako biste regulirali svoj tjelesni sat, a to vam omogućuje da zaspite dovoljno rano navečer,” izjavila je za Euronews Health dr. Megan Crawford, viša predavačica psihologije na Sveučilištu Strathclyde i glavna autorica izjave.
“Ako to ne radite, gorite svijeću s obje strane, a onda gubite taj san noću, spavate loše kvalitete, a san loše kvalitete povezan je s mnogo toga zdravstvenih ishoda, mentalnog zdravlja, kao i fizičkog zdravlja”, dodala je.
Koji su učinci ljetnog računanja vremena na zdravlje?
Jedan od glavnih razloga koji stručnjaci navode u korist prekida sezonske promjene vremena je njezin utjecaj na ljudski cirkadijalni ritam.
Cirkadijalni ritam je tjelesni biološki sat, koji radi na 24-satnom ciklusu, i prema istraživačima, igra ulogu u regulaciji bitnih tjelesnih funkcija, uključujući spavanje, oslobađanje hormona, metabolizam i raspoloženje.
Smetnje koje proizlaze iz dobivanja ili gubitka jednog sata sna ometaju prirodni ciklus spavanja i utječu na te funkcije.
Crawford je objasnio da dok promjena vremena “zapravo ne čini razliku” ljeti, kada su izlasci sunca još uvijek vrlo rano, isto ne vrijedi za druga godišnja doba.
“U proljeće i jesen izlazak sunca je malo kasniji, tako da ustajanjem sat vremena ranije možemo ustati po mraku. A to je stvarno problematično jer nam je potrebna jutarnja sunčeva svjetlost kako bismo regulirali svoje tjelesne satove i za optimalan san”, rekla je.
Pravovremena izloženost svjetlu održava cirkadijalni ciklus usklađenim s 24-satnim danom jer jutarnje svjetlo potiče prirodno buđenje i omogućuje rano spavanje navečer, navodi se u priopćenju.
Međutim, izloženost svjetlu noću, što se može dogoditi tijekom vremenskih pomaka, otežava zaspati i probuditi se na vrijeme.
Brojne znanstvene studije također su pronašle dokaze o povećanim štetnim zdravstvenim posljedicama nakon pomaka vremena.
Na primjer, meta-analiza temeljena na sedam studija u kojima je sudjelovalo više od 100.000 sudionika otkrila je da postoji značajno veći rizik od srčanog udara u tjednima nakon proljetnog i jesenskog prijelaza na ljetno računanje vremena.
Druga studija istraživača u Finskoj otkrila je da su se hospitalizacije zbog moždanog udara povećale u prva dva dana nakon promjene vremena.
Istraživanje ga je također povezalo s porastom problema s mentalnim zdravljem i poremećajima raspoloženja, posebno kod ranjivih pojedinaca, uključujući povećanje stope samoubojstava u tjednima nakon početka ljetnog računanja vremena.
Crawford je otpor ukidanju promjena vremena pripisao “nedostatku razumijevanja”, naglašavajući da će dobrobiti produljenog večernjeg dnevnog svjetla ljeti ostati, bez obzira na to koristi li se ljetno računanje vremena.
“Mnogi ljudi misle da im ljetno računanje vremena daje više sunčeve svjetlosti ili više dnevnog svjetla, ali to se neće promijeniti. Sunce se neće promijeniti samo zato što mijenjamo svoje rasporede”.
Stav Europe o ljetnom računanju vremena
Europska komisija je 2018. predložila ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje u Europskoj uniji.
Kao dio prijedloga, također je proveo internetsko savjetovanje kako bi utvrdio stavove stanovnika EU-a o toj temi.
Potpora ukidanju pomicanja sata bila je značajna, sa stopama koje su se kretale od čak 95 posto u Poljskoj i Finskoj do 44 posto u Grčkoj.
Odgovori su pokazali da je velika većina ispitanika za postavljanje an kraj prakses prosjekom od 84 posto ljudi diljem EU-a koji podržavaju promjenu.
Međutim, dok je Europski parlament glasovao za usvajanje promjene, Europsko vijeće se s njom nije složilo, a prijelazi na DST su nastavljeni.
