Misu za Dubrovčane ubijene bez suđenja 25. listopada prije 80 godina na otočiću Daksi pokraj Dubrovnika predvodio je na obljetnicu ovog događaja u crkvi Male braće u Dubrovniku gvardijan samostana Male braće fra Josip Sopta. Među ubijenima na Daksi bilo je i sedam katoličkih svećenika, a četvorica od njih bili su svećenici Dubrovačke biskupije.
U uvodnom dijelu gvardijan Sopta je rekao da su stradanja na Daksi početak stradanja hrvatskog našeg naroda u poraću. Ova naša sloboda koju uživamo,rekao je, nastala je na žrtvama pravednika.
U propovjedi se gvardijan Sopta prisjetio pjesnika Czeslawa Milosza koji se u stihovima svoje pjesme spominje ratnih strahota i ljudi koji su smrtno nastradali i više ne mogu govoriti. Zato je naša dužnost govoriti, a na Daksi se to dogodilo nakon dosta godina šutnje 1994. godine kada je podignut spomenik žrtvama Dakse. U nastavku propovijedi gvardijan je progovorio o povijesti Dakse koja je u prošlosti od 1281. Pripadala franjevcima sve do 1806. godine. Onda su došle vojske i Daksa je s vremenom došla u privatno vlasništvo. Na Daksi je bio franjevački samostan i crkva.
Ispod zgrade nekadanjeg novicijata nalazi se zajednički grob 53 najuglednijih ljudi grada Dubrovnika koji su na tom mjestu ubijeni bez suđenja. Na ploči koja je postavljena na tom mjestu piše: “Čekali ste stoljeća pola, da se prekine šutnja, pravda nije zaboravila nas smaknute bez suda“. Taj spomenik je vratio dostojanstvo tih ljudi koje nitko nije smio spomenut ili je to možda vrlo rijetko spomenuto na nekoj večernjoj tihoj misi na obljetnicu stradanja.
Podižući spomenik žrtvama s Dakse nije se nikada tražila osveta već samo oprost, istaknuo je gvardijan Sopta. Podizanjem spomenika i molitvama dignuto je ‘prokletstvo’ s Dakse. Naime, ljudi se nisu dolazili kupati na Daksu da ne bi povrijedili žrtvu nevinih stradalnika. Dostojnim pokopom žrtava, molitvom i stavljanjem spomen ploče to se promijenilo. Predvoditelj slavlja je na kraju izrazio želju da se se obnovi crkva na Daksi i da taj prelijepi otok postane mjesto zajedničkog okupljanja,molitve i mira kao što je u prošlosti bio.
Jelica Gjenero
