U prvoj bilješci enciklike ‘Dilexit nos’, papa Franjo otkriva da je crpio inspiraciju za prvo poglavlje od svog kolege argentinskog isusovca fr. Diego Fares, koji je prije svoje smrti 2022. uvijek naglašavao središnje mjesto ‘srca’ u Papinoj misli i djelu.
Autor: Alessandro Gisotti
“Mnoga od razmišljanja u ovom prvom poglavlju nadahnuta su neobjavljenim spisima pokojnog oca Diega Faresa, SJ Neka mu Gospodin podari vječni počinak.”
Tijekom proteklih nekoliko godina naučili smo prepoznati koliko fusnote mogu biti važne u magistralnim dokumentima pape Franje, a to je svakako slučaj u njegovoj novoj enciklici Dilexit brobjavljeno u četvrtak.
U prvoj bilješci, Papa povjerava da je nadahnuće za uvodne stranice – koje su odredile smjer čitavom dokumentu – došlo od njegovog isusovačkog prijatelja i učenika, fr. Diego Fares, koji je preminuo u 66. godini 2022. Cijeli tekst pročitajte ovdje.
Ovaj je novinar imao privilegiju poznavati vlč. Diego tijekom godina kao novinar za La Civiltà Cattolica i mnogo ga puta intervjuirao o duhovnosti, korijenima i viziji Jorgea Maria Bergoglia.
Osvrćući se na te razgovore, postaje vidljivo koliko je vlč. Fares je spominjao riječ “srce” kada je govorio o svom duhovnom upravitelju, koji je postao nadbiskup Buenos Airesa, a kasnije rimski biskup.
Ove nam reference pomažu razumjeti da četvrta enciklika pape Franje nije rezultat teorijskog proučavanja, već njegova proživljena iskustva.
“Ako papa Franjo uspije reformirati Kuriju i Crkvu”, rekao je vlč. Fares je istaknuo razmišljajući o vrijednosti duhovnih vježbi u isusovačkom Colegio Maximo u Buenos Airesu, “Mislim da će to biti reforma koja dolazi iznutra, iz srca. To neće biti reforma isključivo vanjskih promjena.”
Srce je duša Ignacijevih vježbi, koje su pak srž istinske unutarnje reforme koja nadilazi površnost. Doista, iskustvu Sinode o sinodalnosti, koja je sada u svojoj završnoj fazi, prethodilo je povlačenje, vježba iskrenog slušanja Duha Svetoga.
Za fr. Fares, srce također je središnje mjesto Papinog razmišljanja o obrazovanju, pojmu mnogo širem i dubljem od puke pouke.
“Istina je”, primijetio je fr. Fares, “da on [Pope Francis] je veliki pedagog, odgojitelj, kako mi to kažemo. Netko tko vidi obrazovanje u cjelini, kao obrazovanje srca.”
Rekao je da Papa vjeruje da “odgajati srce mogu samo otac ili majka. Srce uvijek ima zadnju riječ.”
Fr. Fares je primijetio kako “iza pedagoških načela Amoris laetitia postoji radikalno ‘da’ i ‘ne’. ‘Da’ je snažna potvrda radosti ljubavi. Radost proširuje srce obitelji.”
Osobito je upečatljivo ono što je pokojni argentinski isusovac istaknuo o karakteristikama koje Papa smatra temeljnima kod biskupa.
Za papu Franju uzorni uzor pastira je sveti Josip koji “bdije” nad Dijete i Majku.
“Nadzor”, fr. Fares je objasnio da se “više odnosi na brigu o doktrini i moralu, dok se ‘bdjeti’ više odnosi na osiguravanje soli i svjetla u srcima.”
“Nadzor i budnost govore o nužnoj kontroli”, rekao je. “Bdjeti, međutim, govori o nadi, nadi milosrdnog Oca koji bdije nad procesom u srcima svoje djece.”
Milosrđe i nada dvije su središnje teme jubileja pape Franje: posebnog 2016. i skorog jubileja 2025. godine.
Kao Dilexit br sada nas podsjeća, milosrđe i nada nisu različite dimenzije u Srcu Isusovu nego nepodijeljeni izraz beskrajne ljubavi koja obuhvaća cijelo čovječanstvo.
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
