U nedjelju, 20. studenoga 2024., na Svjetski dan misija, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić, u katedrali Srca Isusova u Sarajevu predvodio je svečano euharistijsko slavlje u zajedništvu s kardinalom Vinkom Puljićem, nadbiskupom vrhbosanskim u miru, i za đakone zaredio šestoricu kandidata Franjevačke provincije Bosne Srebrene: fra Darija Laštru, fra Dritona Hajdaraja, fra Antona Selitaja, fra Tončija Šarića, fra Mateja Juričevića i fra Tomislava Vidovića te jednog kandidata Vrhbosanske nadbiskupije Marina Petrovića.
U koncelebraciji je bilo 40-ak svećenika među kojima: provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić, tajnik Apostolske nuncijature u BiH mons. Javier Camañes-Forés, odgojitelji i profesori budućih đakona i drugi svećenici. Na Misnom slavlju sudjelovali su roditelji, braća, sestre i rodbina ređenika, kolege bogoslovi i studenti, redovnice raznih družbi i drugi vjernici.
Uvodeći u misno slavlje nadbiskup Vukšić pozdravio je sve okupljene, na poseban način ređenike, te kazao da će se pod misom moliti za njih, na nakanu da ih „dragi Bog blagoslovi kako bi vaše služenje narodu Božjem, na slavu Božju i na spasenje ljudskih duša svakim danom sve više napredovalo i raslo, vama na radost i na vaše spasenje i spasenje ljudi.“
Nakon naviještene Božje riječi uslijedilo je predstavljanje kandidata. Na pitanja nadbiskupa reditelja o spremnosti vršenja đakonske službe sva sedmorica kandidata su izrazila svoju spremnost.
Na početku prigodne propovijedi nadbiskup Tomo kazao je da je ređenje novih službenika oltara i navjestitelja Riječi Božje uvijek velika radost za svaku biskupijsku i redovničku zajednicu. „No, taj svečani događaj, svaki put kad se zbiva, posljedica je također odluke i izbora konkretne osobe koja je, surađujući s milošću Božjom i posvema slobodno odgovarajući na inicijativu i poziv od Boga, izabrala biti ponizni sluga i posrednik Božjih sredstava spasenja, glasnik njegove Riječi i nauka, djelitelj svih ostalih darova i blagoslova koje Božja providnost, po zaslugama Isusa Krista spasitelja svijeta, nudi svima kao sredstva za čuvanje duhovnoga zdravlja na putu spasenja“, posvijestio je pastir Crkve vrhbosanske dodavši da se cijela Crkva raduje s današnjim kandidatima koji primaju prvi stupanj svetoga reda na svom putu prema svećeništvu.
Progovorio je potom o đakonskoj službi te podsjetio da zabilješke o njoj, kao već postojećoj u Crkvi, postoje na stranicama Svetoga Pisma. „Tako se, na primjer, na početku Poslanice Filipljanima, za koju bibličari kažu da je napisana 62. godine, čitaju riječi: Pavao i Timotej, sluge Krista Isusa, svima svetima u Kristu Isusu koji su u Filipima, s nadglednicima (σὺν ἐπισκόποις) i poslužiteljima (καὶ διακόνοις). Milost vam i mir od Boga, Oca našega, i Gospodina Isusa Krista! (Fil 1,1-2)“, kazao je nadbiskup Vukšić.
Podsjetio je da se u crkvenoj tradiciji kao prvo ređenje đakona obično smatra događaj koji je opisan u Djelima apostolskim, a zbio se u Jeruzalemu u prvim godinama apostolskoga djelovanja. „Naime, iako se kršćanska zajednica u tom ranom vremenu Crkve, koje je poznato i kao jeruzalemsko razdoblje, još uvijek sastojala uglavnom od obraćenika sa židovske vjere, ipak su među njima bile prepoznatljive dvije grupe. Ustvari, jedni su bili obraćenici sa židovstva a dolazili su iz grčke kulture i govorili grčkim jezikom, i vjerojatno su bili u manjini, a drugi su bili domaći ljudi, židovskoga jezika i kulture, te je među te dvije kulturološke i jezične grupe iste kršćanske zajednice dolazilo do nesporazuma zbog toga što je manjinska grupa smatrala da su u svagdanjoj brizi bile zanemarene osobe u potrebi iz njihova kruga“, rekao je nadbiskup Tomo dodavši da su okolnosti, koje su nastale u jeruzalemskoj zajednici i koje su onemogućavale apostole da se posvema posvete službi koju im je Isus povjerio, zahtijevale njihovu reakciju i rješenje. “Zato: ‘Dvanaestorica nato sazvaše mnoštvo učenika i rekoše: Nije pravo da mi napustimo riječ Božju da bismo služili kod stolova. De pronađite, braćo, između sebe sedam muževa na dobru glasu, punih Duha i mudrosti. Njih ćemo postaviti nad ovom službom, a mi ćemo se posvetiti molitvi i posluživanju Riječi‘ (Dj 6,2-4)“, podsjetio je nadbiskup Vukšić.
„Danas je pred nama također sedam muževa: Marin, Dario, Driton, Anton, Tonči, Matej i Tomislav. Vjerujemo na dobru glasu i punih Duha i mudrosti koje ćemo postaviti u đakonsku službu“, kazao je mons. Vukšić.
Progovorio je potom o posvetnoj molitvi, koja se u ime Crkve izgovara nad njima ovoga dana, po zagovoru prve sedmorice đakona. Podsjetio je da će u njoj biti spomenuto da su na početku Crkve Isusovi apostoli izabrali sedmoricu da im pomažu u svakidašnjoj službi, a nakon izbora, povjerili im da poslužuju te su obred ređenja izveli izgovaranjem molitve i polaganjem ruku.
Svoju propovijed nadbiskup Vukšić zaključio je poticajem kandidatima za đakonat: „Neka vaš primjer i ponašanje potiču ljude da vas nasljeduju. Budite uvijek jaki i ostanite nepokolebljivi u Kristu. Neka vas ispravna savjest uvijek ima razloga hvaliti. Nasljedujte Krista koji je došao svima služiti na putu spasenja. Tako će i za vas vrijediti biblijske riječi da „oni koji dobro obavljaju [đakonsku] službu, stječu častan položaj i veliku smjelost u vjeri, vjeri u Isusu Kristu“ (1 Tim 3,8-13).
Kandidati za đakonat izrazili su svoju spremnost prihvatiti posvećeno beženstvo, obdržavati bogoslužje časova i poštovanje i poslušnost. Dok je cijela zajednica molila litanije Svih svetih, đakoni su ležali prostrti na tlo, nakon čega je nadbiskup Vukšić položio ruke na svakog od kandidata te izmolio posvetnu molitvu. Potom su župnici župa iz kojih dolaze novozaređeni đakoni pomogli đakonima obući službenu liturgijsku odjeću: štolu, koja je znak dostojanstva i vlasti, i dalmatiku, simbol spasenja, radosti i pravednosti. Nakon što su đakoni, primajući evanđelistar, obećali naviještati Božju riječ, cijela kršćanska zajednica izmolila je Vjerovanje, a đakoni su pristupili oltaru posluživati u skladu sa svojom službom.
Na kraju Misnog slavlja nadbiskup Vukšić je zaređenim đakonima uputio riječi ohrabrenja i podijelio potvrde o đakonskom ređenju.
Za đakone su zaređeni:
Marin Petrović, sin Željka i Ljerke rođ. Šakota, dolazi iz župe Presvetog Srca Isusova Prozor. Rođen je 28. kolovoza 2000. u Mostaru. Sakrament krštenja primio je 25. studenoga 2000., a svetu potvrdu 17. svibnja 2015. Među kandidate za đakonat i prezbiterat primljen je 25. ožujka 2022. Službu čitača primio je 25. ožujka 2023., a službu akolite 25. ožujka 2024., obje u nazočnosti poglavara i bogoslovske zajednice. Filozofsko-teološki studij završio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu 26. rujna 2024.
Fra Driton Hajdaraj, sin Tunë i Shkurte rođ. Biblekaj, dolazi iz župe Rođenja BDM Bec na Kosovu. Rođen je 22. prosinca 1990. u Đakovici (Kosovo). Kršten je i krizman u župi Glođane na Kosovu. Opću gimnaziju završio u Prizrenu (2010). U postulaturu u samostan u Laç u Albaniji ušao je 2015. Godinu novicijata proveo je u samostanu u Lezhë (Albanija). Primio je službe lektorata i akolitata. Svečane zavjete položio 6. listopada 2024. u Bugojnu. Filozofsko-teološki studij započeo na Teološkom institutu u Skadru, a završio na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu u lipnju 2024.
Fra Anton Selitaj, sin Nikollë i Marije rođ. Mirdita, dolazi iz župe Sv. Ivana Krstitelja Zllakuqan (Zlokućane) na Kosovu. Rođen je 22. listopada 1990. u Klinë (Kosovo). Kršten je i krizman u župi Zllakugan (Zlokućane) na Kosovu. Završio je Srednju tehničku školu u Klinë (2013). U postulaturu u Bajzë u Albaniji ušao je 2017. Godinu novicijata proveo je u samostanu u Lezhë (Albanija). Primio je službe lektorata i akolitata. Svečane zavjete položio 6. listopada 2024. u Bugojnu. Filozofsko-teološki studij započeo na Teološkom institutu u Skadru, a završio na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu u lipnju 2024.
Fra Tonči Šarić, sin Pere i Matije rođ. Sučić, dolazi iz župe Sv. Franje Asiškog Bila kod Livna. Rođen je 3. lipnja 1995. u Livnu. Kršten je i krizman u župi Bila. Srednju ekonomsku školu završio u Zagrebu, te tri godine na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, nakon čega se odlučio za franjevački poziv. Postulaturu je završio u Visokom, a novicijat u samostanu na Gorici u Livnu. Primio je službe lektorata i akolitata. Svečane zavjete položio 6. listopada 2024. u Bugojnu. Filozofsko-teološki studij završio na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu u lipnju 2024.
Fra Matej Juričević, sin Nike i Josipe rođ. Zeko, dolazi iz župe Uznesenja BDM Uskoplje. Rođen je 23. rujna 1998. u Livnu. Kršten je i te krizman u župi Uskoplje. Opću gimnaziju završio u Uskoplju, a nakon toga se odlučio za franjevački poziv. Postulaturu je završio u Visokom, a novicijat u samostanu na Gorici u Livnu. Primio je službe lektorata i akolitata. Svečane zavjete položio 6. listopada 2024. u Bugojnu. Filozofsko-teološki studij završio na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu u lipnju 2024.
Fra Dario Laštro, sin Nikice i Danijele rođ. Sobolj, dolazi iz župe Sv. Ante Padovanskog Busovača. Rođen je 7. listopada 1999. u Splitu, a kršten je i krizman u župi Busovača. Nakon osnovne škole ušao je u visočko sjemenište te maturirao na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji 2018. Novicijat je proveo u samostanu na Gorici u Livnu. Primio je službe lektorata i akolitata. Svečane zavjete položio 6. listopada 2024. u Bugojnu. Filozofsko-teološki studij završio na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu u lipnju 2024.
Fra Tomislav Vidović, sin Ljubana i Marice rođ. Novaković, dolazi iz župe Sv. Ante Padovanskog Bugojno. Rođen je 14. ožujka 2000. u Livnu. Kršten je i krizman u župi Bugojno. Tri godine srednje škole proveo je u visočkom sjemeništu, a maturirao je 2018. u Kiseljaku. Novicijat je proveo u samostanu na Gorici u Livnu. Primio je službe lektorata i akolitata. Svečane zavjete položio 6. listopada 2024. u Bugojnu. Filozofsko-teološki studij završio na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu u lipnju 2024.
